{"id":21059686,"date":"2020-11-20T14:11:51","date_gmt":"2020-11-20T13:11:51","guid":{"rendered":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/?p=21059686"},"modified":"2020-11-20T14:11:52","modified_gmt":"2020-11-20T13:11:52","slug":"znanstvenici-stvaraju-dijamante-na-sobnoj-temperaturu-u-par-minuta","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/znanstvenici-stvaraju-dijamante-na-sobnoj-temperaturu-u-par-minuta\/","title":{"rendered":"Znanstvenici stvaraju dijamante na sobnoj temperaturu u par minuta"},"content":{"rendered":"\n<p>Dijamanti bi mogli trajati vje\u010dno, ali to ne zna\u010di da im treba vje\u010dnost da bi nastali. To potvr\u0111uju australski znanstvenici koji u svojim laboratorijima mogu stvoriti dijamante u roku par minuta. <\/p>\n\n\n\n<p>Drago kamenje obi\u010dno nastaje nakon \u0161to se ugljik zdrobi i zagrijava daleko ispod povr\u0161ine Zemlje milijardama godina, \u0161to obja\u0161njava za\u0161to je toliko tra\u017eeno i skupocjeno, prenosi <em><a rel=\"noreferrer noopener\" href=\"https:\/\/edition.cnn.com\/2020\/11\/19\/world\/diamonds-room-temperature-scli-intl-scn\/index.html\" target=\"_blank\">CNN<\/a><\/em>.<\/p>\n\n\n\n<p>Me\u0111unarodni tim istra\u017eiva\u010da predvo\u0111en Australskim nacionalnim sveu\u010dili\u0161tem (ANU) i Sveu\u010dili\u0161tem RMIT u Melbourneu u Australiji objasnio je da su stvorili dvije vrste dijamanta na sobnoj temperaturi uporabom visokog tlaka koji je jednak balansiranju 640 afri\u010dkih slonova na vrhu baletne papu\u010dice. <\/p>\n\n\n\n<p>Jedna vrsta dijamanta koju su stvorili sli\u010dna je dragom kamenju koje se obi\u010dno nosi u nakitu, dok je drugi naziva Lonsdaleite zapravo kamen koji se prirodno nalazi na mjestu udara meteorita i tvr\u0111i je od ve\u0107ine dijamanata. <\/p>\n\n\n\n<div class=\"wp-block-image\"><figure class=\"aligncenter size-large\"><img decoding=\"async\" width=\"780\" height=\"438\" src=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2020\/11\/dijamant-laboratorij.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-21059688\" srcset=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2020\/11\/dijamant-laboratorij.jpg 780w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2020\/11\/dijamant-laboratorij-300x168.jpg 300w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2020\/11\/dijamant-laboratorij-768x431.jpg 768w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2020\/11\/dijamant-laboratorij-600x337.jpg 600w\" sizes=\"(max-width: 780px) 100vw, 780px\" \/><figcaption>Foto: ANU<\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n\n<p>Sinteti\u010dki dijamanti sami po sebi nisu novitet i ve\u0107 su stvoreni u laboratorijima \u010detrdesetih godina pro\u0161log stolje\u0107a u poku\u0161aju pronalaska jeftinijih, eti\u010dnijih i ekolo\u0161ki prihvatljivijih kamenja. <\/p>\n\n\n\n<p>No, istra\u017eiva\u010di su bili vrlo uzbu\u0111eni \u0161to su uspjeli stvoriti takve dijamante na sobnoj temperaturi, posebice tvr\u0111i dijamant Lonsdaleite, koji bi mogao biti od pomo\u0107i pri razbijanju izuzetno \u010dvrstih materijala na rudarskim nalazi\u0161tima. <\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Prirodni dijamanti obi\u010dno se formiraju milijardama godina, oko 150 kilometara duboko u Zemlji, gdje postoje visoki tlakovi i temperature iznad 1.000 stupnja Celzija. Zaokret u pri\u010di je na\u010din na koji vr\u0161imo pritisak&#8221;, rekla je Jodie Bradby, profesorica fizike na ANU. <\/p>\n\n\n\n<p><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Dijamanti bi mogli trajati vje\u010dno, ali to ne zna\u010di da im treba vje\u010dnost da bi nastali. To potvr\u0111uju australski znanstvenici koji u svojim laboratorijima mogu stvoriti dijamante u roku par minuta. Drago kamenje obi\u010dno nastaje nakon \u0161to se ugljik zdrobi i zagrijava daleko ispod povr\u0161ine Zemlje milijardama godina, \u0161to obja\u0161njava za\u0161to je toliko tra\u017eeno i [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21059687,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16328],"tags":[16754,22510,22509,22024],"class_list":["post-21059686","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-fizika-i-kemija","tag-dijamant","tag-lonsdaleite","tag-sobna-temperatura","tag-znanstvenici"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21059686","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21059686"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21059686\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21059687"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21059686"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21059686"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21059686"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}