Pro\u0161la godina bila je obilje\u017eena brojnim i zanimljivim doga\u0111ajima na nebu, a prema najavama svjetskih astronomskih organizacija, 2021. godina \u0107e biti jednako zanimljiva. <\/p>\n\n\n\n
U ovoj godini ljubitelje astronomije o\u010dekuju ki\u0161e meteora, pomra\u010denja Mjeseca i \u010dak potpuno pomra\u010denje Sunca. Zahvaljuju\u0107i podacima svemirskih organizacija, otkrivamo datume najva\u017enijih astronomskih doga\u0111aja u 2021. godini.<\/p>\n\n\n\n
3. sije\u010danj – Quadrantid, ki\u0161a meteora koja je bila vidljiva sa Zemlje 3. sije\u010dnja. Ova pojava doga\u0111a se svake godine krajem prosinca i po\u010detkom sije\u010dnja.
28. sije\u010danj – na nebu nas o\u010dekuje prvi puni Mjesec u 2021. godini. <\/p>\n\n\n\n
U velja\u010di i o\u017eujku 2021., \u0161to se ti\u010de astronomskih doga\u0111aja vrijednih pa\u017enje, na nebu nas o\u010dekuju dani punog Mjeseca i to 27. i 28. velja\u010de.<\/p>\n\n\n\n
21. odnosno 22. travnja – o\u010dekuje nas \u010dudesna i iznimno zanimljiva ki\u0161a meteora nazvana Lyrid koja ne Zemlju mo\u017ee poslati oblake pra\u0161ine. <\/p>\n\n\n\n
Prvi Supermjesec ove godine stanovnicima Zemlje bit \u0107e vidljiv 26. odnosno 27. travnja.<\/p>\n\n\n\n
6. svibnja – o\u010dekuje nas ki\u0161a meteora naziva Eta Aquarid. Meteori potje\u010du od Halleyevog kometa, a uz ki\u0161u meteora rasuti su ostaci leda i \u010destice pra\u0161ine koje sagorijevaju ulaskom u na\u0161u atmosferu.
26. svibnja – o\u010dekuje nas Supermjesec i potpuno pomra\u010denje Mjeseca koje \u0107e se mo\u0107i vidjeti iz Australije, Amerike i isto\u010dne Azije. <\/p>\n\n\n\n
10. lipanj – pomra\u010denje Sunca koje \u0107e se mo\u0107i vidjeti iz Europe, Azije i Amerike.
24. lipnja – pun Mjesec<\/p>\n\n\n\n
U srpnju nas o\u010dekuju dva fenomena:
23. srpnja – pun Mjesec
27. odnosno 28. srpnja – ki\u0161a ju\u017enih Delta akvarida koju \u0107e se mo\u0107i vidjeti s odre\u0111enih dijelova planeta. <\/p>\n\n\n\n
U kolovozu nas o\u010dekuju \u010dak tri zanimljiva doga\u0111aja na nebu. <\/p>\n\n\n\n
12. kolovoz – ki\u0161a meteora Perzeida, poznata po imenu “suze Svetog Lovre”. Svake godine, ovaj doga\u0111aj prate astronomska dru\u0161tva diljem svijeta.
22. kolovoz – pun Mjesec
31. kolovoz – ki\u0161a meteora Aurigida<\/p>\n\n\n\n
Rujan i listopad bit \u0107e u znaku punog Mjeseca koji \u0107e na nebu biti vidljiv 20. rujna, odnosno listopada. <\/p>\n\n\n\n
19. studeni – Pun Mjesec i djelomi\u010dno pomra\u010denje Mjeseca koje \u0107e se mo\u0107i vidjeti iz sjeverne Europe, isto\u010dne Azije, Amerike i Australije.<\/p>\n\n\n\n
4. prosinac – potpuno pomra\u010denje Sunca koje \u0107e se mo\u0107i vidjeti iz ju\u017enog dijela Afrike te Antartike
14. prosinac – meteorna ki\u0161a Geminida
18. prosinac – pun Mjesec<\/p>\n\n\n\n
<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Pro\u0161la godina bila je obilje\u017eena brojnim i zanimljivim doga\u0111ajima na nebu, a prema najavama svjetskih astronomskih organizacija, 2021. godina \u0107e biti jednako zanimljiva. U ovoj godini ljubitelje astronomije o\u010dekuju ki\u0161e meteora, pomra\u010denja Mjeseca i \u010dak potpuno pomra\u010denje Sunca. Zahvaljuju\u0107i podacima svemirskih organizacija, otkrivamo datume najva\u017enijih astronomskih doga\u0111aja u 2021. godini. Sije\u010danj 3. sije\u010danj – Quadrantid, […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21059883,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16357],"tags":[21522,22558,16476,17210,16482],"class_list":["post-21059882","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-astronomija","tag-astronomija","tag-kisa-meteora","tag-mjesec","tag-nebo","tag-sunce"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21059882","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21059882"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21059882\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21059883"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21059882"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21059882"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21059882"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}