\u0160to je kaoti\u010dnija situacija, to je anksioznim i depresivnim ljudima te\u017ee donijeti ispravne odluke i u\u010diti na vlastitim pogre\u0161kama. S druge strane, procjena takvih ljudi se mo\u017ee pobolj\u0161ati ukoliko se usredoto\u010de na pozitivne odluke iz pro\u0161losti, a ne negativne. <\/p>\n\n\n\n
Istra\u017eivanje objavljeno u prosincu pro\u0161le godine u \u010dasopisu eLife<\/em> se posebno istakntulo s obzirom na cijelu COVID-19 situaciju koja zahtjeva takti\u010dko i spretno razmi\u0161ljanje kako bi se izvuklo najbolje iz situacije.<\/p>\n\n\n\n Istra\u017eiva\u010di sa Berkeleya su testirali racionalno dono\u0161enje odluka kod 300 ispitanika. U ispitanike su bili uklju\u010deni ljudi sa klini\u010dkom depresijom te ljudi sa generaliziranim anksioznim poreme\u0107ajem. Od prije se zna kako ljudi kod dono\u0161enja odluka koje primjenjuju princip vjerojatnosti (npr. “Zaokru\u017eivanje odgovora na ispitu za koji ne znate je li to\u010dan.”) koriste pozitivne ili negativne rezultate svojih prethodnih radnji.<\/p>\n\n\n\n Rezultati pokazuju kako sudionici \u010diji se simptomi kri\u017eaju s anksiozno\u0161\u0107u i depresijom (npr. zabrinutost, nemotiviranost, osje\u0107aj nezadovoljstva sa sobom ili budu\u0107no\u0161\u0107u) imaju najvi\u0161e pote\u0161ko\u0107a prilikom izvo\u0111enja informati\u010dkog zadatka koji je stimulirao brzo mijenjanje okru\u017eenja.<\/p>\n\n\n\n S druge strane, ispitanici koji nisu imali simtpome depresije ili anksioznosti, nau\u010dili su se brzo prilagoditi promjenjivim uvjetima na temelju prethonih iskustava.<\/p>\n\n\n\n Kada se okolina brzo mijenja, i kad donesu odluku s lo\u0161im ishodom, depresivni i anksiozni ljudi se u budu\u0107nosti fiksiraju na tu pogre\u0161ku. S druge strane, emocionalno otporniji ljudi imaju tendenciju da izvla\u010de ono dobro iz situacija i to primjene u budu\u0107nosti, a lo\u0161e iskustvo nastoje zaboraviti, tj. zanemariti. <\/p>\n\n\n\n Sli\u010dno istra\u017eivanje je ve\u0107 provedeno 2015 od strane istog tima znanstvenika. U tom slu\u010daju se promatrao utjecaj straha, odnosno nagrade na ispravno dono\u0161enje odluka. Ispitanici su igrali igru kojoj je cilj odabrati krug ili kvadrat u \u0161to kra\u0107em vremenu. Ako se odabere ispravan odgovor, ispitanik dobije nov\u010danu nagradu, a za krivi odgovor je slijedio umjereni elektri\u010dni udar. Rezultati su i tada pokazali da ljudi sa depresijom i anksiozno\u0161\u0107u puno sporije donose ispravne odgovore, bez obzira na potencijalnu nagradu ili strah.<\/p>\n\n\n\n Rezultati istra\u017eivanja ukazuju na to da se ljudi sa depresijom i anksiozno\u0107u puno te\u017ee prilago\u0111avaju promjenama, pogotovo u dinami\u010dnom okru\u017eenju u kojem se nalazimo. Rezultati tako\u0111er sugeriraju da bi takvim ljudima mogla pomo\u0107u kongitivna terapija koja usmjerava njihovu pa\u017enju na pozitivne ishode u pro\u0161losti, a ne na negativne.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" \u0160to je kaoti\u010dnija situacija, to je anksioznim i depresivnim ljudima te\u017ee donijeti ispravne odluke i u\u010diti na vlastitim pogre\u0161kama. S druge strane, procjena takvih ljudi se mo\u017ee pobolj\u0161ati ukoliko se usredoto\u010de na pozitivne odluke iz pro\u0161losti, a ne negativne. Istra\u017eivanje objavljeno u prosincu pro\u0161le godine u \u010dasopisu eLife se posebno istakntulo s obzirom na cijelu […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21060207,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[1],"tags":[19732,16894,22650,22648,22649],"class_list":["post-21060018","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-znanost","tag-anksioznost","tag-depresija","tag-iskustvo","tag-proslost","tag-zabrinutost"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21060018","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21060018"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21060018\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21060207"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21060018"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21060018"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21060018"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}Postoje li ve\u0107 sli\u010dna istra\u017eivanja?<\/h2>\n\n\n\n