{"id":21060427,"date":"2021-03-31T23:16:49","date_gmt":"2021-03-31T21:16:49","guid":{"rendered":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/?p=21060427"},"modified":"2021-03-31T23:16:50","modified_gmt":"2021-03-31T21:16:50","slug":"otkriven-dinosaur-s-neobicnom-lubanjom-slican-t-rexu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/otkriven-dinosaur-s-neobicnom-lubanjom-slican-t-rexu\/","title":{"rendered":"Otkriven dinosaur s neobi\u010dnom lubanjom sli\u010dan T-Rexu"},"content":{"rendered":"\n<p>Paleontolozi u Argentini identificirali su ranije nepoznatu vrstu dinosaura koja je svojim ogromnim kand\u017eama, sna\u017enim ugrizom i o\u0161trim sluhom lovila plijen u Patagoniji prije 80 milijuna godina. <\/p>\n\n\n\n<p>Fosilizirani ostaci ove \u017eivotinje (<em>Llukalkan aliocranianus<\/em>) uklju\u010duju izvrsno o\u010duvanu cijelu lubanju, a prona\u0111eni su u Baho de la Carpa u Argentini. Navodi se da &#8220;<em>Llukalkan<\/em>&#8221; zna\u010di &#8220;onaj koji izaziva strah&#8221; na jeziku autohtonog naroda Mapuche, a <em>aliocranianus <\/em>je latinski naziv za &#8220;neobi\u010dnu lubanju&#8221;, prenosi <em><a href=\"https:\/\/edition.cnn.com\/2021\/03\/30\/americas\/dinosaur-patagonia-llukalkan-aliocranianus-scn\/index.html\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">CNN<\/a><\/em>.<\/p>\n\n\n\n<p>Ovaj dinosaur je dio obitelji Abelisaurida, stvorenja koje bi izgledom u velikoj mjeri podsje\u0107alo na Tiranosaurus Rexa, ali ga izdvaja neobi\u010dno kratka i duboka lubanja s velikim kvrgama i rogovima. Bio je najmanje 5 metara duga\u010dak, otprilike veli\u010dine slona, a lutao je Patagonijom i drugim podru\u010djima prapovijesnog ju\u017enog potkontinenta Gondvane, uklju\u010duju\u0107i Afriku, Indiju, Antarktiku, Australiju i Ju\u017enu Ameriku. <\/p>\n\n\n\n<p>Istra\u017eivanje objavljeno u <em>Journal of Vertebrate Paleontology<\/em> pokazalo je da je najizrazitija zna\u010dajka ovog dinosaura bio mali sinus ispunjen zrakom u zoni srednjeg uha, koji do sad nije vi\u0111en ni kod jednog drugog abelisaurida.<\/p>\n\n\n\n<p>To zna\u010di da je <em>Llukalkan <\/em>vjerojatno \u010duo druga\u010dije, a vjerojatno i bolje od ostalih abelisaurida, koji su imali sluh nalik modernim krokodilima. <\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Posebnost ovog dinosaura je u tome \u0161to u predjelu u\u0161iju ima \u0161upljine koje drugi abelisauridi nisu imali, \u0161to bi moglo dati ovoj vrsti druga\u010dije sposobnosti, a mo\u017eda i ve\u0107i raspon sluha. To je, zajedno s izo\u0161trenijim njuhom, moglo pru\u017eiti velike mogu\u0107nosti grabe\u017eljivcu ove vrste&#8221;, rekao je vode\u0107i autor istra\u017eivanja Federico Gianechini, paleontolog s Nacionalnog sveu\u010dili\u0161ta u San Luisu u Argentini. <\/p>\n\n\n\n<p><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Paleontolozi u Argentini identificirali su ranije nepoznatu vrstu dinosaura koja je svojim ogromnim kand\u017eama, sna\u017enim ugrizom i o\u0161trim sluhom lovila plijen u Patagoniji prije 80 milijuna godina. Fosilizirani ostaci ove \u017eivotinje (Llukalkan aliocranianus) uklju\u010duju izvrsno o\u010duvanu cijelu lubanju, a prona\u0111eni su u Baho de la Carpa u Argentini. Navodi se da &#8220;Llukalkan&#8221; zna\u010di &#8220;onaj koji [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21060428,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16331],"tags":[22693,22692,16506,22107,18255,18254],"class_list":["post-21060427","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-arheologija-i-paleontologija","tag-abelisaurid","tag-argentina","tag-dinosaur","tag-paleontologija","tag-t-rex","tag-tiranosaur"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21060427","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21060427"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21060427\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21060428"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21060427"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21060427"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21060427"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}