{"id":21060471,"date":"2021-04-14T19:52:33","date_gmt":"2021-04-14T17:52:33","guid":{"rendered":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/?p=21060471"},"modified":"2021-04-14T19:52:35","modified_gmt":"2021-04-14T17:52:35","slug":"razina-ugljicnog-dioksida-u-atmosferi-dosegla-alarmantnu-tocku","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/razina-ugljicnog-dioksida-u-atmosferi-dosegla-alarmantnu-tocku\/","title":{"rendered":"Razina uglji\u010dnog dioksida u atmosferi dosegla alarmantnu to\u010dku"},"content":{"rendered":"\n<p>Nacionalna agencija za istra\u017eivanje oceana i atmosfere (NOAA) otkrila je da su razine uglji\u010dnog dioksida (CO2) i metana u atmosferi nastavile alarmantno rasti 2020. godine, a razina CO2 dostigla je najvi\u0161u to\u010dku u proteklih 3,6 milijuna godina unato\u010d tome \u0161to je emisija usporena zbog pandemije koronavirusa. <\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Ljudska aktivnost je pokreta\u010d klimatski promjena. Ako \u017eelimo ubla\u017eiti najgore posljedice, moramo svesti emisiju fosilnih goriva gotovo na nulu, a \u010dak i tada \u0107emo morati tra\u017eiti na\u010dine za daljnje uklanjanje stakleni\u010dkih plinova iz atmosfere&#8221;, rekao je Colm Sweeney, pomo\u0107nik zamjenika direktora Global Monitoring Laba, a prenosi <em><a href=\"https:\/\/interestingengineering.com\/carbon-dioxide-levels-highest-ever-in-36-million-years\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">Interesting Engineering<\/a><\/em>. <\/p>\n\n\n\n<p>Iz NOAA-e navode da su mjerenja pokazala da globalni prosjek razine CO2 iznosi 412,5 ppm u 2020. godini, a to je porast od 2,6 ppm tijekom godine. Procjenjuje se da je gospodarska recesija smanjila emisije za 7 posto u 2020. godini, ali razina je i dalje rekordna.<\/p>\n\n\n\n<p>Institut za oceanografiju Scripps na UC San Diego do\u0161ao je do sli\u010dnih nalaza navode\u0107i da je CO2 sada 50% ve\u0107i u odnosu na vrijeme prije industrijske revolucije. Ta se promjena tako\u0111er pripisuje ljudskoj aktivnosti. <\/p>\n\n\n\n<p>Osiguravanje promjena koje su nam prijeko potrebne kako bi za\u0161titili planet i biolo\u0161ku raznolikost nije lak zadatak. Sre\u0107om, tehnolozi nude inovacije i brojna rje\u0161enja, a za po\u010detak je pozitivno to \u0161to se diljem svijeta pove\u0107ava upotreba obnovljivih izvora energije. \u0160tovi\u0161e, neke zemlje su vrlo blizu zadovoljavanja svih svojih energetskih potreba uz pomo\u0107 obnovljivih izvora. <\/p>\n\n\n\n<p>Nove tehnologije poput umjetne fotosinteze i proizvodnje biogoriva iz pivskog otpada mijenjaju na\u010din na koji pristupamo svojim energetskim potrebama. Mnoge tehnike u nastajanju izgledaju poput znanstveno-fantasti\u010dnih filmova, a me\u0111u njima su kori\u0161tenje brda kao ogromnih baterija i ure\u0111aj koji generira elektri\u010dnu energiju iz vlage. <\/p>\n\n\n\n<p>Koliko god su takve inovacije uzbudljive, zasad se ipak najbolje osloniti na provjerene tehnologije kao \u0161to su obnovljivi izvori.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Nacionalna agencija za istra\u017eivanje oceana i atmosfere (NOAA) otkrila je da su razine uglji\u010dnog dioksida (CO2) i metana u atmosferi nastavile alarmantno rasti 2020. godine, a razina CO2 dostigla je najvi\u0161u to\u010dku u proteklih 3,6 milijuna godina unato\u010d tome \u0161to je emisija usporena zbog pandemije koronavirusa. &#8220;Ljudska aktivnost je pokreta\u010d klimatski promjena. Ako \u017eelimo ubla\u017eiti [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21060472,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16372],"tags":[16772,16805,16570,19838,21392,18505],"class_list":["post-21060471","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-ekologija-i-okolis","tag-atmosfera","tag-metan","tag-okolis","tag-rast","tag-ugljicni-dioksid","tag-zagadenje"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21060471","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21060471"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21060471\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21060472"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21060471"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21060471"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21060471"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}