{"id":21060594,"date":"2021-05-19T23:34:34","date_gmt":"2021-05-19T21:34:34","guid":{"rendered":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/?p=21060594"},"modified":"2021-05-19T23:34:35","modified_gmt":"2021-05-19T21:34:35","slug":"dvadeset-tvrtki-odgovorno-je-za-proizvodnju-55-svjetskog-plasticnog-otpada","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/dvadeset-tvrtki-odgovorno-je-za-proizvodnju-55-svjetskog-plasticnog-otpada\/","title":{"rendered":"Dvadeset tvrtki odgovorno je za proizvodnju 55% svjetskog plasti\u010dnog otpada"},"content":{"rendered":"\n<p>Dvadeset tvrtki proizvodi vi\u0161e od polovice cjelokupnog svjetskog plasti\u010dnog otpada od proizvoda za jednokratnu uporabu, a odgovorno je za poticanje klimatske krize i stvaranje ekolo\u0161ke katastrofe, otkriva novo istra\u017eivanje. <\/p>\n\n\n\n<p>Prema novoj sveobuhvatnoj analizi, me\u0111u svjetskim tvrtkama odgovornim za 55% globalnog otpada od plasti\u010dne ambala\u017ee su i dr\u017eavne i multinacionalne korporacije, uklju\u010duju\u0107i naftne i plinske divove te kemijske tvrtke. <\/p>\n\n\n\n<p>Tako\u0111er, istra\u017eivanje je pokazalo da je Australia na \u010delu popisa dr\u017eava koje proizvode najvi\u0161e plasti\u010dnog otpada za jednokratnu upotrebu po glavi stanovnika, ispred Sjedinjenih Dr\u017eava, Ju\u017ene Koreje i Britanije, prenosi <em><a href=\"https:\/\/www.theguardian.com\/environment\/2021\/may\/18\/twenty-firms-produce-55-of-worlds-plastic-waste-report-reveals\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">The Guardian<\/a><\/em>. <\/p>\n\n\n\n<p>Naftna tvrtka ExxonMobil je najve\u0107i zaga\u0111iva\u010d kada je rije\u010d o plasti\u010dnom otpadu za jednokratnu upotrebu, koja u globalnoj planini otpada pridonosi sa 5,9 milijuna tona, navodi se u analizi koju su provele zaklada Minderoo i partneri, uklju\u010duju\u0107i Wood Mackenzie, Londonsku \u0161kolu ekonomije i Stockholmski institut za okoli\u0161. Najve\u0107a svjetska kemijska tvrtka, Dow, sa sjedi\u0161tem u SAD-u, proizvela je 5,5 milijuna tona plasti\u010dnog otpada, dok je kineska kompanija za naftu i plin, Sinopec, proizvela 5,3 milijuna tona. <\/p>\n\n\n\n<p>Jedanaest tvrtki s popisa ima sjedi\u0161te u Aziji, \u010detiri u Europi, tri u Sjevernoj Americi, jedna u Latinskoj Americi i jedna na Bliskom Istoku.  Njihovu proizvodnju plastike financiraju vode\u0107e banke, me\u0111u kojima su glavne Barclays, HSBC, Bank of America, Citigroup i JPMorgan Chase. <\/p>\n\n\n\n<p>Plastika za jednokratnu upotrebu izra\u0111uje se gotovo isklju\u010divo od fosilnih goriva, koja su pokreta\u010di klimatske krize. Plastika spada u neke od najte\u017eih predmeta za recikliranje \u0161to u kona\u010dnici stvara globalne planine otpada. Samo 10 do 15 posto plastike za jednokratnu upotrebu se reciklira diljem svijeta svake godine. <\/p>\n\n\n\n<p>Indeks proizvo\u0111a\u010da plasti\u010dnog otpada zaklade Minderoo prvi put je otkrio i koje tvrtke proizvode ba\u010dene plasti\u010dne predmete &#8211; od plasti\u010dnih vre\u0107ica i boca do maski za lice &#8211; koji na kraju svog vrlo kratkog vijeka kori\u0161tenja zaga\u0111uju oceane ili se spaljuju i bacaju na deponije. <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Dvadeset tvrtki proizvodi vi\u0161e od polovice cjelokupnog svjetskog plasti\u010dnog otpada od proizvoda za jednokratnu uporabu, a odgovorno je za poticanje klimatske krize i stvaranje ekolo\u0161ke katastrofe, otkriva novo istra\u017eivanje. Prema novoj sveobuhvatnoj analizi, me\u0111u svjetskim tvrtkama odgovornim za 55% globalnog otpada od plasti\u010dne ambala\u017ee su i dr\u017eavne i multinacionalne korporacije, uklju\u010duju\u0107i naftne i plinske divove [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21060596,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16372],"tags":[18560,22747,22746,16570,16810,16954,19987],"class_list":["post-21060594","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-ekologija-i-okolis","tag-ekologija","tag-ekoloska-katastrofe","tag-klimatska-kriza","tag-okolis","tag-otpad","tag-plastika","tag-recikliranje"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21060594","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21060594"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21060594\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21060596"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21060594"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21060594"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21060594"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}