The Guardian<\/a><\/em>. <\/p>\n\n\n\nIstra\u017eivanje koje je proveo me\u0111unarodni tim znanstvenika iz 14 zemalja, uklju\u010duju\u0107i stru\u010dnjake sa Sveu\u010dili\u0161ta Oxford, baziralo se na hipotezi “nepromijenjene stope starenja”, koja govori da vrste imaju relativno fiksnu stopu starenja u odrasloj dobi te da na nju vjerojatno ne utje\u010de ulaganje napora protiv starenja (anti-aging). Istra\u017eivanje je objavljeno na temelju “kolekcije 39 ljudskih i neljudskih skupova podataka iz sedam rodova”. <\/p>\n\n\n\n
“Na\u0161i rezultati podupiru teoriju o nepromjenjivoj stopi starenja, impliciraju\u0107i biolo\u0161ka ograni\u010denja na to koliko se mo\u017ee usporiti stopa starenja \u010dovjeka”, navode znanstvenici.<\/p>\n\n\n\n
“Usporedili smo podatke o ro\u0111enju i smrti ljudi i primata te smo otkrili da je op\u0107i obrazac smrtnosti kod svih bio jednak. To sugerira da biolo\u0161ki, a ne drugi \u010dimbenici, u kona\u010dnici kontroliraju dugovje\u010dnost”, rekao je Jos\u00e9 Manuel Aburto iz Oxfordskog centra za demografske znanosti Leverhulme, koji je analizirao podatke koji obuhva\u0107aju stolje\u0107a i kontinente.<\/p>\n\n\n\n
“Statistike su potvrdile, kako se pobolj\u0161avaju zdravstveni i \u017eivotni uvjeti, pojedinci \u017eive du\u017ee, \u0161to dovodi do pove\u0107anja dugovje\u010dnosti cijele populacije. Ipak, kako godine odmi\u010du, nagli porast smrtnosti je vidljiv kod svih vrsta”, nadodao je Aburto. <\/p>\n\n\n\n
To u osnovi potvr\u0111uje da se smrt ne mo\u017ee prevariti. \u017divotni vijek mo\u017eda je produ\u017een kao rezultat boljih uvjeta okoline, ali na kraju krajeva, svi \u0107emo ostarjeti i umrijeti. <\/p>\n\n\n\n
Rasprava o tome koliko mo\u017eemo produ\u017eiti \u017eivotni vijek dijeli akademsku zajednicu desetlje\u0107ima, a potraga za faktorom koji bi produ\u017eio \u017eivot posebno je aktivna u Velikoj Britaniji, gdje se najmanje 260 tvrtki, 250 ulaga\u010da, 10 neprofitnih i 10 istra\u017eiva\u010dkih laboratorija koristi naprednim tehnologijama kako bi ostvarili neki pomak po tom pitanju.<\/p>\n\n\n\n
No, ono \u0161to je uvijek nedostajalo raspravi jest istra\u017eivanje koje uspore\u0111uje \u017eivotni vijek ljudi sa \u017eivotnim vijekom \u017eivotinjskih populacija. <\/p>\n\n\n\n
“Ovo istra\u017eivanje uklanja tu prazninu, izuzetno raznolika zbirka podataka omogu\u0107ila nam je usporedbu smrtnosti unutar i izme\u0111u vrsta”, naveo je Aburto. <\/p>\n\n\n\n
“Na\u0161e istra\u017eivanje je potvrdilo da je u slu\u010daju povijesnih populacija \u017eivotni vijek bio kra\u0107i jer su mnogi ljudi umirali mladi. Me\u0111utim, zahvaljuju\u0107i pobolj\u0161anju na podru\u010dju medicine, dru\u0161tva i okoli\u0161a, \u017eivotni vijek se produ\u017eio. Sve vi\u0161e ljudi \u017eivi puno du\u017ee, ali putanja prema smrti u starosti se nije promijenila. Ovo istra\u017eivanje pokazalo je da ni napredak medicine ne mo\u017ee pobijediti biolo\u0161ka ograni\u010denja”, zaklju\u010dio je Aburto. <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Besmrtnost i vje\u010dna mladost pripadaju kategoriji mitova, pokazalo je novo istra\u017eivanje koje bi kona\u010dno moglo zavr\u0161iti vje\u010dnu raspravu o tome mo\u017eemo li \u017eivjeti zauvijek. Znanstvenici desetlje\u0107ima poku\u0161avaju iskoristiti snagu genomike i umjetne inteligencije kako bi prona\u0161li na\u010din za sprije\u010diti ili obrnuti starenje. Treba napomenuti da je ta industrija vrijedna 110 milijardi dolara, a procjenjuje se […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21060688,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16326],"tags":[22778,18516,19149,16650,22024],"class_list":["post-21060687","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-biologija","tag-genomika","tag-istrazivanje","tag-starenje","tag-studija","tag-znanstvenici"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21060687","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21060687"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21060687\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21060688"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21060687"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21060687"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21060687"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}