{"id":21060735,"date":"2021-07-05T23:33:10","date_gmt":"2021-07-05T21:33:10","guid":{"rendered":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/?p=21060735"},"modified":"2021-07-05T23:33:11","modified_gmt":"2021-07-05T21:33:11","slug":"u-periodu-od-2010-do-2018-godine-emisija-staklenickih-plinova-povecala-se-za-11-posto","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/u-periodu-od-2010-do-2018-godine-emisija-staklenickih-plinova-povecala-se-za-11-posto\/","title":{"rendered":"U periodu od 2010. do 2018. godine, emisija stakleni\u010dkih plinova pove\u0107ala se za 11 posto"},"content":{"rendered":"\n<p>Be\u010dko Sveu\u010dili\u0161te prirodnih resursa i znanosti (BOKU) i Institut za istra\u017eivanje utjecaja klime u Berlinu objavili su analizu uzro\u010dnika emisije uglji\u010dnog dioksida.  <\/p>\n\n\n\n<p>Tim sastavljen od 30 renomiranih znanstvenika sa \u0161est kontinenata analizirao je i pokreta\u010de emisije stakleni\u010dkih plinova poput energetske potro\u0161nje, ekonomskog rasta, energetske efikasnosti i intenziteta ugljika u razdoblju od 2000. do 2018. godine, priop\u0107ili su iz Grada Be\u010da. Istra\u017eivanje je provedeno u sektorima industrije, prometa, gra\u0111evine i energije. <\/p>\n\n\n\n<p>Rezultati istra\u017eivanja su pokazali da unato\u010d pandemiji koronavirusa koja je dovela do kratkotrajnog pada, emisija stakleni\u010dkih plinova \u0107e i narednih godina ostati visoka.<\/p>\n\n\n\n<p>U razdoblju od 2010. do 2018. godine, globalna emisija stakleni\u010dkih plinova pove\u0107ala se za, kako su znanstvenici istakli, 11 posto. Ipak, u odre\u0111enim sektorima, poput energetskog, zabilje\u017een je  znatan pad. <\/p>\n\n\n\n<p>Globalni prijevoz tereta se u proteklih dvadeset godina pove\u0107ao za 68 posto. Najve\u0107i generator plinova je industrijski sektor sa 10,1 gigatona uglji\u010dnog dioksida u 2018. godini, \u0161to predstavlja 35 posto ukupnih emisija i \u010dak 14 posto vi\u0161e nego 2010. godine. <\/p>\n\n\n\n<p>Osim toga, klimatskim promjenama doprinosi i sve ve\u0107a potreba za obradivim zemlji\u0161tima. U zadnjih 30 godina na globalnom jugu je posje\u010deno oko sedam milijuna kilometara kvadratnih \u0161uma, \u0161to je skoro ekvivalent ukupnoj kopnenoj povr\u0161ini Australije. Sada se na tim podru\u010djima proizvode namirnice za Kinu i Europu. <\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Kako bi se globalno zagrijavanje smanjilo u skladu sa smjernicama Pari\u0161kog sporazuma o klimi, potrebno je osigurati odr\u017eivu upotrebu zemlji\u0161ta, ograni\u010diti prekomjernu potra\u017enju, dose\u0107i visoku razinu energetske efikasnosti te prestati s kori\u0161tenjem fosilnih goriva&#8221;, istaknuo je William Lamb, voditelj istra\u017eivanja s Instituta u Berlinu. <\/p>\n\n\n\n<p>Rezultati istra\u017eivanja objavljeni su u akademskom \u010dasopisu <em><a href=\"https:\/\/iopscience.iop.org\/article\/10.1088\/1748-9326\/abee4e\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">Enviromental Research Letters<\/a><\/em>. <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Be\u010dko Sveu\u010dili\u0161te prirodnih resursa i znanosti (BOKU) i Institut za istra\u017eivanje utjecaja klime u Berlinu objavili su analizu uzro\u010dnika emisije uglji\u010dnog dioksida. Tim sastavljen od 30 renomiranih znanstvenika sa \u0161est kontinenata analizirao je i pokreta\u010de emisije stakleni\u010dkih plinova poput energetske potro\u0161nje, ekonomskog rasta, energetske efikasnosti i intenziteta ugljika u razdoblju od 2000. do 2018. godine, [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21060736,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16372],"tags":[21252,18516,21787,21392,18505],"class_list":["post-21060735","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-ekologija-i-okolis","tag-analiza","tag-istrazivanje","tag-staklenicki-plinovi","tag-ugljicni-dioksid","tag-zagadenje"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21060735","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21060735"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21060735\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21060736"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21060735"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21060735"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21060735"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}