Unato\u010d tome \u0161to zvu\u010di kao scena iz nekog sci-fi filma, dronovi \u0107e imati vrlo korisnu zada\u0107u. <\/p>\n\n\n\n
Istra\u017eiva\u010di s njema\u010dkog Instituta Fraunhofer razvijaju dronove koji poma\u017eu spasiocima da br\u017ee prona\u0111u ljude koji su zarobljeni ili ozlije\u0111eni u izvanrednim situacijama. Dronovi su opremljeni nizom mikrofona koje koriste za “slu\u0161anje zvuka”, a koriste se i tehnikama obrade poput oblikovanja zvuka, \u0161to omogu\u0107e da otkriju koja je osoba najbli\u017ea i polete prema njoj. <\/p>\n\n\n\n
Znanstvenica Macarena Varela i njene kolege Wulf-Dieter Wirth te Manfred Okum razvili su sli\u010dan sustav 2016. godine, ali bio je prevelik i prete\u017eak za postavljanje na dron. <\/p>\n\n\n\n
Novi sustav koristi 32 mikrofona, iako Varela napominje da jo\u0161 nisu provedeni eksperimenti kako bi se utvrdio minimalan broj mikrofona koji bi omogu\u0107ili dronu u\u010dinkovitost. Ipak, smatraju da je vi\u0161e bolje u ovom slu\u010daju. <\/p>\n\n\n\n
MEMS mikrofoni su mali i jeftini, tako da \u0107e dronovi u budu\u0107nosti imati duplo ve\u0107i broj mikrofona. Pove\u0107anje broja mikrofona omogu\u0107it \u0107e istra\u017eiva\u010dima da preciznije procjenjuju kut zvuka koji otkrivaju, kao i da detektiraju zrak koji dopire s ve\u0107e udaljenosti. To \u0107e dronovima omogu\u0107iti da s ve\u0107om precizno\u0161\u0107u utvrde mjesto \u017ertve, prenosi Mashable<\/a><\/em>. <\/p>\n\n\n\n Istra\u017eiva\u010di koriste i monopulsnu radarsku tehnologiju kako bi utvrdili to\u010dan kut zvuka. Ova tehnika uspore\u0111uje najmanje dva zvuka iz razli\u010ditih pravaca i odre\u0111uje koji je signal ja\u010di kako bi se odredio polo\u017eaj “mete”. <\/p>\n\n\n\n Valera i njezini kolege trenutno razvijaju i testiraju metode filtriranja kako bi se smanjila buka, uklju\u010duju\u0107i i zvuk propelera drona. Tako\u0111er, eksperimentiraju s razli\u010ditim metodama otkrivanja glasa ljudi koji su u opasnosti, uklju\u010duju\u0107i AI i neuronske mre\u017ee. Koristi se audio baza “impulzivnih zvukova” koje osoba mo\u017ee proizvoditi, poput vri\u0161tanja, lupkanja i pljeskanja. <\/p>\n\n\n\n Dronovi se ve\u0107 koriste u akcijama potrage i spa\u0161avanja, posebno na nepristupa\u010dnim i nepreglednim lokacijama, a posao obavljaju puno br\u017ee od ljudi ili pasa. Me\u0111utim, dronovi se uglavnom oslanjaju na ljudsko nadgledanje kamera koje su postavljene na dronove. <\/p>\n\n\n\n Ipak, brzina pronala\u017eenja i pru\u017eanja pomo\u0107i osobi u nevolji nerijetko pravi razliku izme\u0111u \u017eivota i smrti pa je korisna svaka tehnologija koja mo\u017ee pomo\u0107i.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Unato\u010d tome \u0161to zvu\u010di kao scena iz nekog sci-fi filma, dronovi \u0107e imati vrlo korisnu zada\u0107u. Istra\u017eiva\u010di s njema\u010dkog Instituta Fraunhofer razvijaju dronove koji poma\u017eu spasiocima da br\u017ee prona\u0111u ljude koji su zarobljeni ili ozlije\u0111eni u izvanrednim situacijama. Dronovi su opremljeni nizom mikrofona koje koriste za “slu\u0161anje zvuka”, a koriste se i tehnikama obrade poput […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21060745,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16324],"tags":[19127,22789,22788,22790],"class_list":["post-21060744","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-tehnologija","tag-dron","tag-ljudi-u-nevolji","tag-mikrofon","tag-spasioci"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21060744","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21060744"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21060744\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21060745"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21060744"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21060744"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21060744"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}