{"id":21060748,"date":"2021-07-12T22:47:26","date_gmt":"2021-07-12T20:47:26","guid":{"rendered":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/?p=21060748"},"modified":"2021-07-12T22:47:28","modified_gmt":"2021-07-12T20:47:28","slug":"kineski-znanstvenici-tvrde-da-sada-imaju-najsnaznije-kvantno-racunalo-na-svijetu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/kineski-znanstvenici-tvrde-da-sada-imaju-najsnaznije-kvantno-racunalo-na-svijetu\/","title":{"rendered":"Kineski znanstvenici tvrde da sada imaju najsna\u017enije kvantno ra\u010dunalo na svijetu"},"content":{"rendered":"\n

Tim istra\u017eiva\u010da u Kini tvrdi da je njihovo novo ra\u010dunalo daleko mo\u0107nije od bilo kojeg prije njega, uklju\u010duju\u0107i i najbolji napor megakorporacije Google. <\/p>\n\n\n\n

U preprintu otpremljenom na arXiv, istra\u017eiva\u010di tvrde da je njihovo kvantno ra\u010dunalo uspjelo rije\u0161iti problem koriste\u0107i 56 od svojih 66 kubita, kvantni ekvivalent bitova u konvencionalnom ra\u010dunalu. <\/p>\n\n\n\n

To je korak vi\u0161e od Googleovog Sycamore procesora koji ima samo 54 kubita. Google je 2019. godine tvrdio da je njegovo ra\u010dunalo prvo postiglo kvantnu nadmo\u0107, prag preko kojeg su kvantna ra\u010dunala u stanju rije\u0161iti probleme koji izmi\u010du klasi\u010dnim ra\u010dunalima. <\/p>\n\n\n\n

Tvrtka Google je istakla da je njihovo ra\u010dunalo rije\u0161ilo problem za manje od 3,5 minute, za \u0161to bi najmo\u0107nijem konvencionalnom superra\u010dunalu trebalo 10.000 godina. Kineski tim u svojoj objavi nije oti\u0161ao toliko daleko. <\/p>\n\n\n\n

“Procjenjujemo da \u0107e za rje\u0161enje zadatka koji je Zuchongzhi zavr\u0161io za oko 1,2 sata (ili 70 minuta), dosada\u0161njem najmo\u0107nijem superra\u010dunalu biti potrebno najmanje osam godina.” napisao je tim u svojem radu. <\/p>\n\n\n\n

Prema rije\u010dima istra\u017eiva\u010da, problem koji je ra\u010dunalo rje\u0161avalo bio je otprilike 100 puta te\u017ei od onoga koji je rije\u0161io Sycamore, pi\u0161e Futurism<\/a><\/em>. <\/p>\n\n\n\n

Ovo je nagovje\u0161taj za \u0161to bi kvantna ra\u010dunala uskoro mogla biti sposobna, ali njihov uspjeh ipak treba uzeti s dozom rezerve. U konkretnom slu\u010daju, ovaj najnoviji \u010dlanak tek treba recenzirati. <\/p>\n\n\n\n

Osim toga, kao \u0161to je to bio slu\u010daj s gotovo svim kvantnim ra\u010dunalima do sada, slu\u010dajevi kori\u0161tenja su i dalje izuzetno specijalizirani, \u0161to zna\u010di da ne\u0107e uskoro zamijeniti svoje binarne prethodnike. <\/p>\n\n\n\n

Zuchongzhi sustav je dvodimenzionalno programibilno ra\u010dunalo koje mo\u017ee manipulirati do 66 kubita. Drugim rije\u010dima, mo\u017ee kodirati kvantne informacije, kvantno stanje pojedinog elektrona, kroz 66 kvantnih bitova. <\/p>\n\n\n\n

Pro\u0161le godine je tim demonstrirao kvantno ra\u010dunalo sa 76 fotonskih kubita, koji pohranjuju informacije o stanju naelektriziranosti fotona. To ra\u010dunalo, me\u0111utim, nije bilo mogu\u0107e programirati poput Zuchongzhija. <\/p>\n\n\n\n

Postavlja se pitanje, koji je problem Zuchongzhi rije\u0161io? Ra\u010dunalo je uzrokovalo izlaznu raspodjelu slu\u010dajnih kvantnih sklopova, vrlo slo\u017een problem koji se pokazao nerje\u0161ivim za klasi\u010dna superra\u010dunala. Drugim rije\u010dima, to je izvrsno mjerilo za trenutni doseg kvantnih ra\u010dunala. <\/p>\n\n\n\n

Iako korisnost takvih izra\u010duna jo\u0161 uvijek nije realno prakti\u010dna za upotrebu u stvarnom svijetu, znanstvenici su bili impresionirani rezultatima. <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Tim istra\u017eiva\u010da u Kini tvrdi da je njihovo novo ra\u010dunalo daleko mo\u0107nije od bilo kojeg prije njega, uklju\u010duju\u0107i i najbolji napor megakorporacije Google. U preprintu otpremljenom na arXiv, istra\u017eiva\u010di tvrde da je njihovo kvantno ra\u010dunalo uspjelo rije\u0161iti problem koriste\u0107i 56 od svojih 66 kubita, kvantni ekvivalent bitova u konvencionalnom ra\u010dunalu. To je korak vi\u0161e od […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21060751,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16324],"tags":[18828,17733,22024,22791],"class_list":["post-21060748","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-tehnologija","tag-kvantno-racunalo","tag-superracunalo","tag-znanstvenici","tag-zuchongzhi"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21060748","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21060748"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21060748\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21060751"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21060748"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21060748"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21060748"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}