Ameri\u010dki istra\u017eiva\u010di su prvi put na svijetu razvili neuroprotetski ure\u0111aj koji je uspje\u0161no preveo mo\u017edane valove paraliziranog \u010dovjeka u cjelovite re\u010denice. <\/p>\n\n\n\n
David Moses, in\u017eenjer sa Sveu\u010dili\u0161ta u San Franciscu (UCSF) i jedan od vode\u0107ih autora studije u New England Journal of Medicine objavili su da je ovo va\u017ena tehnolo\u0161ka prekretnica za osobu koja ne mo\u017ee prirodno komunicirati. Tako\u0111er, to pokazuje potencijal da ovaj pristup da glas ljudima koji pate od te\u0161ke paralize i gubitka govora. Istra\u017eivanje je obuhvatilo 36-godi\u0161njaka koji je s 20 godina do\u017eivio mo\u017eda udar zbog kojeg je nastala anarthria – nesposobnost razumljivog govora, iako je njegova kognitivna funkcija ostala netaknuta. <\/p>\n\n\n\n
Svake godine tisu\u0107e ljudi izgube sposobnost razgovora zbog mo\u017edanog udara, nesre\u0107e ili bolesti. Dosada\u0161nja istra\u017eivanja u ovom podru\u010dju bila su usredoto\u010dena na \u010ditanje mo\u017edanih valova putem elektroda kako bi se razvila protetika za pokretljivost koja korisnicima omogu\u0107uje pisanje slova. Novi pristup trebao bi omogu\u0107iti br\u017eu i organsku komunikaciju, pi\u0161e Science Alert.<\/a><\/em> <\/p>\n\n\n\n Istra\u017eiva\u010di UCSF-a prethodno su postavili nizove elektroda pacijentima s normalnim govorom koji su bili podvrgnuti operaciji mozga, kako bi dekodirali signale koji kontroliraju glasovni trakt u cilju izra\u017eavanja samoglasnika i suglasnika, i bili u stanju analizirati obrasce za predvi\u0111anje rije\u010di. <\/p>\n\n\n\n Me\u0111utim, do sad koncept nije bio isproban na paraliziranom pacijentu kako bi se dokazalo da mo\u017ee ponuditi klini\u010dku korist. Tim je odlu\u010dio pokrenuti novu studiju pod nazivom Brain-Computer Interface Restoration of Arm and Voice<\/em>, a prvi sudionik zatra\u017eio je da bude nazvan BRAVO1. Otkako je pretrpio razorni mo\u017edani udar, BRAVO1 je imao izuzetno ograni\u010dene pokrete glave, vrata i udova, a komunicira pomo\u0107u pokaziva\u010da pri\u010dvr\u0161\u0107enog na bejzbolsku kapu za izbacivanje slova na ekranu. Istra\u017eiva\u010di su sura\u0111ivali s BRAVO1 kako bi razvili rje\u010dnik od 50 rije\u010di. Rje\u010dnik sadr\u017ei rije\u010di bitne za svakodnevni \u017eivot poput “voda”, “obitelj” i “dobro”, a znanstvenici su mu kirur\u0161ki ugradili elektrodu visoke gusto\u0107e preko motornog korteksa govora. <\/p>\n\n\n\n Tijekom sljede\u0107ih nekoliko mjeseci, tim je zabilje\u017eio njegovu neuronsku aktivnost dok je poku\u0161avao izgovoriti 50 rije\u010di, i koristio je umjetnu inteligenciju kako bi razlikovao suptilne obrasce u podacima i povezao ih s rije\u010dima. Kako bi testirali je li to funkcioniralo, predstavili su mu re\u010denice izra\u0111ene iz skupa rje\u010dnika i snimili rezultate na ekran. Zatim su ga potakli na pitanja poput “Kako si danas?” i “\u017deli\u0161 li malo vode?” na \u0161to je mogao odgovoriti odgovorima kao \u0161to su “Vrlo sam dobro” i “Ne, nisam \u017eedan”. <\/p>\n\n\n\n Sustav je dekodirao do 18 rije\u010di u minuti sa srednjom to\u010dno\u0161\u0107u od 75 posto. Uspjehu je doprinijela auto-correct funkcija, sli\u010dna onoj koja se koristi u mobitelima. <\/p>\n\n\n\n “Prema na\u0161im saznanjima, ovo je prva uspje\u0161na demonstracija izravnog dekodiranja punih rije\u010di iz mo\u017edane aktivnosti nekoga tko je paraliziran i ne mo\u017ee govoriti”; rekao je neurokirurg i koautor studije, Edward Chang. <\/p>\n\n\n\n