{"id":21060781,"date":"2021-07-26T13:47:26","date_gmt":"2021-07-26T11:47:26","guid":{"rendered":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/?p=21060781"},"modified":"2021-07-26T13:47:27","modified_gmt":"2021-07-26T11:47:27","slug":"kina-planira-izgraditi-prvi-cisti-komercijalni-nuklearni-reaktor","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/kina-planira-izgraditi-prvi-cisti-komercijalni-nuklearni-reaktor\/","title":{"rendered":"Kina planira izgraditi prvi &#8220;\u010disti&#8221; komercijalni nuklearni reaktor"},"content":{"rendered":"\n<p>Kina ima u planu izgradnju prvog &#8220;\u010distog&#8221; komercijalnog nuklearnog reaktora koji \u0107e koristiti teku\u0107i torij i rastopljenu sol. <\/p>\n\n\n\n<p>Prvi prototip reaktora trebao bi biti spreman u kolovozu, a prva ispitivanja o\u010dekuju se u rujnu. Svoju punu veli\u010dinu, komercijalni reaktor trebao bi dosti\u0107i do 2030. godine. <\/p>\n\n\n\n<p>Nova tehnologija ne\u0107e biti samo ekolo\u0161ki prihvatljivija, ve\u0107 \u0107e i ubla\u017eiti neke politi\u010dke kontroverze. Konvencionalni uranijski reaktori proizvode otpad koji ostaje izuzetno radioaktivan i do 10 000 godina, zahtijevaju\u0107i olovne spremnika i veliku sigurnost. Otpad tako\u0111er uklju\u010duje plutonij-239, izotop klju\u010dan za nuklearna oru\u017eja. Tako\u0111er, predstavljaju rizik zbog zra\u010denja u slu\u010daju curenja, kao \u0161to je to bio slu\u010daj u \u010cernobilu. Uz to, potrebne su velike koli\u010dine vode, \u0161to ih dodatno ograni\u010dava, pi\u0161e <em><a href=\"https:\/\/www.engadget.com\/china-molten-salt-thorium-clean-nuclear-reactor-214210381.html\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">Engadget<\/a><\/em>.<\/p>\n\n\n\n<p>Me\u0111utim, torijski reaktori otapaju svoj klju\u010dni element u soli koja uglavnom daje uranij-233, koji se mo\u017ee reciklirati kroz druge reakcije. Drugi ostaci reakcije imaju &#8220;polu\u017eivot&#8221; od 500 godina, \u0161to nije spektakularno, ali je mnogo sigurnije. Ako do\u0111e do curenja, rastopljena sol se dovoljno hladi \u0161to rezultira za\u010depljivanjem i sprje\u010davanjem ve\u0107eg curenja. Tehnologija ne zahtijeva vodu i ne mo\u017ee se lako iskoristiti za proizvodnju nuklearnog oru\u017eja. Reaktori se mogu graditi u pustinju, daleko od ve\u0107ine gradova i bez zabrinutosti da \u0107e to pove\u0107ati zalihe nuklearnog oru\u017eja. <\/p>\n\n\n\n<p>U skladu s tim, Kina gradi prvi komercijalni reaktor u Wuwiju, pustinjskom gradu u provinciji Gansu. To bi moglo zabrinuti SAD i druge politi\u010dke rivale koji zaostaju u tom podru\u010dju. Primjerice, ameri\u010dki reaktor baziran na natriju jo\u0161 uvijek je u fazi razvoja. <\/p>\n\n\n\n<p>Unato\u010d tome, Kina je jo\u0161 jako daleko od cilja uglji\u010dne neutralnosti do 2060. godine, jer jo\u0161 uvijek u velikoj mjeri ovisi o ugljenu. Ipak, torijski reaktor bi mogao pomo\u0107i Kini da se rije\u0161i ugljena relativno brzo. <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Kina ima u planu izgradnju prvog &#8220;\u010distog&#8221; komercijalnog nuklearnog reaktora koji \u0107e koristiti teku\u0107i torij i rastopljenu sol. Prvi prototip reaktora trebao bi biti spreman u kolovozu, a prva ispitivanja o\u010dekuju se u rujnu. Svoju punu veli\u010dinu, komercijalni reaktor trebao bi dosti\u0107i do 2030. godine. Nova tehnologija ne\u0107e biti samo ekolo\u0161ki prihvatljivija, ve\u0107 \u0107e i [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21060782,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[1],"tags":[16897,18077,17199,22803,22804],"class_list":["post-21060781","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-znanost","tag-kina","tag-nuklearna-elektrana","tag-nuklearni-reaktor","tag-reaktor","tag-torij"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21060781","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21060781"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21060781\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21060782"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21060781"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21060781"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21060781"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}