Izgleda da nova krema, pod nazivom remetinostat, ima pozitivan u\u010dinak protiv karcinoma bazalnih stanica.<\/p>\n\n\n\n
Karcinom bazalnih stanica je jedan od naj\u010de\u0161\u0107ih karcinoma ko\u017ee te se u pravilu lije\u010di kirur\u0161ki, odnosno odstranjivanjem promijenjenog dijela ko\u017ee. Karcinom sam po sebi nema visoku smrtnost, no njegovo lije\u010denje je relativno skupo i zna ostaviti o\u017eiljke na tijelu koji pacijentima stvaraju osje\u0107aj nelagode.<\/p>\n\n\n\n
Alternativa kirur\u0161kom lije\u010denju je krema koja djeluje lokalno. U ovom trenutku postoje odobreni odre\u0111eni pripravci protiv takvog oblika karcinoma, no njihov nedostatak je usko podru\u010dje djelovanja. Odnosno, problem nastaje jer se te kreme mogu koristiti samo za povr\u0161inski podtip karcinoma.<\/p>\n\n\n\n
Znanstvenici su razvili novu kremu koja funkcionira na principu inhibicije histon deacetilaze. Istra\u017eivanje Remetinostata je ve\u0107 zavr\u0161ilo drugu fazu istra\u017eivanja te pokazuje obe\u0107avaju\u0107e rezultate. Remetinostat nije prvi lijek koji djeluje kao inhibitor histon deacetilaze. No, ono \u0161to ga \u010dini superiornijim je lokalno djelovanje, odnosno, sam lijek gubi svoju potentnost nakon \u0161to se apsorbira kroz ko\u017eu.<\/p>\n\n\n\n
Istra\u017eivanje je obuhvatilo 30 pacijenata koji su imali razli\u010dite oblike karcinoma bazalnih stanica. Ono \u0161to je bitno je to da je svaki od tih karcinoma trebao biti ve\u0107i od 5 mm. Polovica pacijenata je ve\u0107 prethodno imala rak ko\u017ee. Tako\u0111er, 8 pacijenata je imalo vi\u0161e od jednog tumora, \u0161to je na kraju rezultiralo s ukupno 49 tumora u studiji. Tumori su prona\u0111eni i na izlo\u017eenim (lice, ruke) i na neizlo\u017eenim (le\u0111a, prsa) dijelovima tijela.<\/p>\n\n\n\n
Pacijenti su nanosili kremu (Remetinostat) na podru\u010dje tumora 3 puta dnevno u trajanju od 6 tjedana. U kona\u010dnici su tumori uklonjeni kirur\u0161ki kako bi se histolo\u0161ki moglo pregledati je li do\u0161lo do nekih promjena.<\/p>\n\n\n\n
U kona\u010dnu analizu je uklju\u010deno 33 tumora, od kojih je njih gotovo 70% odgovorilo na lije\u010denje Remetinostatom. Od toga je bilo 17 potpunih odgovora, te 6 djelomi\u010dnih odgovora. \u0160to se ti\u010de same veli\u010dine tumora, on se u prosjeku smanjio za 62,3%, a povr\u0161ina se smanjila za 71,5%.<\/p>\n\n\n\n
S obzirom da je u studiju bilo uklju\u010deno vi\u0161e razli\u010ditih tumora, i sam odgovor na terapiju se razlikovao u podskupinama. Pacijenti s povr\u0161inskim karcinomima su relativno dobro odgovorili na terapiju (5 potpunih i 1 djelomi\u010dni odgovor) dok pacijenti s tumorom mikronodularnog podtipa, njih 2, nisu odgovorili na terapiju.<\/p>\n\n\n\n
Nema prijavljenih zna\u010dajnijih sustavnih nuspojava. Najvi\u0161e nuspojava je bilo vezano uz samu reakciju ko\u017ee, koja se manifestirala u obliku ekcema na mjestu primjene lijeka.<\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Izgleda da nova krema, pod nazivom remetinostat, ima pozitivan u\u010dinak protiv karcinoma bazalnih stanica. Karcinom bazalnih stanica je jedan od naj\u010de\u0161\u0107ih karcinoma ko\u017ee te se u pravilu lije\u010di kirur\u0161ki, odnosno odstranjivanjem promijenjenog dijela ko\u017ee. Karcinom sam po sebi nema visoku smrtnost, no njegovo lije\u010denje je relativno skupo i zna ostaviti o\u017eiljke na tijelu koji pacijentima […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21061378,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16368],"tags":[22849,22850,22851,16668,22852],"class_list":["post-21060859","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-oboljenja-i-poremecaji","tag-bazocelularni-karcinom","tag-histon","tag-histon-deacetilaza","tag-rak-koze","tag-remetinostat"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21060859","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21060859"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21060859\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21061379,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21060859\/revisions\/21061379"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21061378"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21060859"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21060859"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21060859"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}