{"id":21060868,"date":"2021-11-29T21:43:00","date_gmt":"2021-11-29T20:43:00","guid":{"rendered":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/?p=21060868"},"modified":"2021-11-29T21:43:01","modified_gmt":"2021-11-29T20:43:01","slug":"razvijeni-minijaturni-model-mozga-koji-se-moze-koristiti-za-testiranje-lijekova","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/razvijeni-minijaturni-model-mozga-koji-se-moze-koristiti-za-testiranje-lijekova\/","title":{"rendered":"Razvijeni minijaturni model mozga koji se mo\u017ee koristiti za testiranje lijekova"},"content":{"rendered":"\n<p>Znanstvenici su uspjeli kreirati minijaturni model mozga koji bi mogao slu\u017eiti za prou\u010davanje uzroka Alzheimerove bolesti te za testiranje odre\u0111enih lijekova koji se koriste za demenciju.<\/p>\n\n\n\n<p>Razvoj lijekova za lije\u010denje Alzheimerove bolesti ne ide brzinom koju bi znanstvenici htjeli. Razlog tomu le\u017ei u kompleksnosti bolesti i tome \u0161to ju i dalje ne razumijemo u potpunosti. Ovakav  pristup novim modelima mogao bi dati odgovor na dosad neodgovorena pitanja.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\"><strong>Pretklini\u010dko istra\u017eivanje<\/strong><\/h2>\n\n\n\n<p>Do sada su se pretklini\u010dka istra\u017eivanja temeljila na \u017eivotinjskim modelima. Iako \u017eivotinje i ljudi imaju brojne sli\u010dnosti, kada govorimo o arhitekturi mozga, ipak se ne mogu uspore\u0111ivati. Cilj minijaturnih modela je da u potpunosti odgovaraju ljudskom mozgu. To \u0107e biti mogu\u0107e s obzirom da se za njihovu izgradnju koristi stem stani\u010dna tehnologija.<\/p>\n\n\n\n<p>Znanstvenici su tako\u0111er prilagodili te modele da opona\u0161aju mozak pacijenata sa Alzheimerovom bolesti. To su u\u010dinili na na\u010din da su pove\u0107ali propusnost krvno-mo\u017edane barijere koja ina\u010de nastaje s godinama. Tako\u0111er su se pobrinuli i za povi\u0161enu razinu amiloidnih plakova kao i za prekid sinapti\u010dke povezanosti i kognitivne popustljivosti. Sve su to patolo\u0161ka stanja koja se doga\u0111aju u mozgu pacijenata sa Alzheimerom.<\/p>\n\n\n\n<p>Alzheimer je ina\u010de bolest od koje boluje vi\u0161e od 6 milijuna ljudi te uzrokuje vi\u0161e smrti godi\u0161nje nego li rak dojke i prostate zajedno. S obzirom da se radi o neurodegenerativnoj bolesti, ona ne poga\u0111a samo bolesnika nego i cijelu njegovu okolinu. Trenutno ne postoji lijek nego samo tretmani koji smanjuju simptome, a ne i njihov uzrok.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\"><strong>Sli\u010dne studije<\/strong><\/h2>\n\n\n\n<p>Ovo zapravo nije prvi poku\u0161aj izrade minijaturnih modela. Takvi modeli ve\u0107 postoje no njihov nedostatak je \u0161to su koristili modele mozga koji su fenotipski mladi. S obzirom da je Alzheimerova bolest, bolest starosti, da bismo ju potpuno razumjeli, potrebno je i da modeli odgovaraju starijem mozgu.<\/p>\n\n\n\n<p>Pretklini\u010dka istra\u017eivanja na ovim modelima ve\u0107 obe\u0107avaju i uskoro bi mogli \u010ditati o prvim studijama sa primjenom terapije koja je testirana upravo na ovim modelima.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Znanstvenici su uspjeli kreirati minijaturni model mozga koji bi mogao slu\u017eiti za prou\u010davanje uzroka Alzheimerove bolesti te za testiranje odre\u0111enih lijekova koji se koriste za demenciju. Razvoj lijekova za lije\u010denje Alzheimerove bolesti ne ide brzinom koju bi znanstvenici htjeli. Razlog tomu le\u017ei u kompleksnosti bolesti i tome \u0161to ju i dalje ne razumijemo u potpunosti. [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21061316,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16324,16327],"tags":[19201,22858,18433,22970,16493,22857],"class_list":["post-21060868","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-tehnologija","category-zdravlje-i-medicina","tag-alzheimerova-bolest","tag-degenerativna-bolest","tag-lijecenje","tag-model","tag-mozak","tag-testiranje-lijekova"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21060868","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21060868"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21060868\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21061317,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21060868\/revisions\/21061317"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21061316"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21060868"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21060868"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21060868"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}