\u017duta pjega je mjesto gdje se nalazi najve\u0107a koli\u010dina fotoreceptora (stanica pomo\u0107u kojih gledamo). No, to ne zna\u010di da je to i ujedno mjesto gdje se pojavljuje slika objekta kojeg gledamo. Naime, novija istra\u017eivanja pokazuju da se predmet kojeg gledamo zapravo pomi\u010de prema nazalno i gore (tj. prema nosu).<\/p>\n\n\n\n
Ljudi obi\u010dno misle da oko funkcionira kao i kamera, te da fokusira objekte jednako kako to radi i kamera. U \u010demu je razlika? Pa prije svega, kamera tako\u0111er ima svoje \u201efotoreceptore\u201c. No, senzor kod kamera se sastoji od fotoreceptora koji su jednako raspore\u0111eni po cijelom senzoru. Druga je razlika vrsta stanica. Na\u0161e oko ima dvije vrste fotoreceptora, \u0161tapi\u0107e i \u010dunji\u0107e. \u0160tapi\u0107i su stanice pomo\u0107u kojih gledamo tijekom no\u0107i, dok su \u010dunji\u0107i osjetljiviji na boju i fine detalje. Centar vida u oku, tj. \u017euta pjega, u centru sadr\u017eava 200.000 \u010dunji\u0107a po kvadratnom milimetru, dok se na periferiji taj broj smanjuje do 5000. Nove kamere isto funkcioniraju na taj na\u010din, odnosno, u centru senzora imaju veliku koli\u010dinu fotoreceptora \u010dija se koli\u010dina eksponencijalno smanjuje prema periferiji.<\/p>\n\n\n\n
Do sada je bila pretpostavka da slika objekta pada to\u010dno u centar oka, barem kada je oko fokusirano na neki objekt. Novija istra\u017eivanja pokazuju da to nije tako!<\/p>\n\n\n\n
Voditeljica projekta navodi kako je u istra\u017eivanju sudjelovalo 20 zdravih ispitanika. Pokazalo se kod svih, da se slika predmeta pomi\u010de prema nosu, a ne da pada to\u010dno u centar oka kako se do sad pretpostavljalo. Za\u0161to je to tako? Pa, odgovor na to pitanje nemamo u potpunosti. Teorija je da smo se kao ljudi prilagodili gledati na dva oka te da nam takav oblik gledanja poma\u017ee da razlu\u010dimo udaljenost predmeta. Drugim rije\u010dima, kada slika ne pada u podru\u010dje gdje je najve\u0107a koncentracija \u010dunji\u0107a, lak\u0161e je razlikovati manje predmete od ve\u0107ih, i bli\u017ee predmete od daljih.<\/p>\n\n\n\n
Kako to do sada nismo otkrili? Zapravo se radi o jako malom pomaku od centra vida i do sada nismo imali tehnologiju koja bi nam omogu\u0107ila takvo \u0161to. Novija tehnologija nam je omogu\u0107ila da vrlo uspje\u0161no odredimo gdje je najve\u0107a koncentracija \u010dunji\u0107a, te mjesto gdje slika pada.<\/p>\n\n\n\n
Iako u centru vida postoje stotine tisu\u0107a \u010dunji\u0107a, pretpostavlja se da za fiksirano gledanje koristimo zapravo samo mali broj njih, i to vjerojatno uvijek istih. Daljnja istra\u017eivanja \u0107e dati odgovore na ta pitanja a i na brojna druga pitanja, poput onoga \u201eGdje se stvara slika kod ljudi koji gledaju samo jednim okom\u201c?<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
\u017duta pjega je mjesto gdje se nalazi najve\u0107a koli\u010dina fotoreceptora (stanica pomo\u0107u kojih gledamo). No, to ne zna\u010di da je to i ujedno mjesto gdje se pojavljuje slika objekta kojeg gledamo. Naime, novija istra\u017eivanja pokazuju da se predmet kojeg gledamo zapravo pomi\u010de prema nazalno i gore (tj. prema nosu). Ljudi obi\u010dno misle da oko funkcionira […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21061271,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16326],"tags":[22866,22864,22863,22865,22867,22862],"class_list":["post-21060875","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-biologija","tag-cunjici","tag-fiksacija-vida","tag-makula","tag-oftamologija","tag-stapici","tag-zuta-pjega"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21060875","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21060875"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21060875\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21061274,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21060875\/revisions\/21061274"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21061271"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21060875"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21060875"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21060875"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}