Kada mislimo na New York, u pravilu zami\u0161ljamo bezbroj modernih, velikih nebodera. No, iako grad zaista je takav kakav ga zami\u0161ljamo, nisu sve zgrade u New Yorku tako nove. Iza fasada starih zgrada i skladi\u0161ta, koje datiraju iz 19. i po\u010detka 20. stolje\u0107a, mogu se prona\u0107i masivne drvene grede. Dapa\u010de, procjenjuje se da se u svim starim zgradama nalazi oko 14 milijuna kubi\u010dnih metara drva. To je negdje ekvivalent 74 000 vagona podzemne \u017eeljeznice. Od kud potje\u010de to drvo? Odgovor je jednostavan, iz \u0161ume koja se prostirala na tom podru\u010dju prije nego \u0161to je niknuo grad.<\/p>\n\n\n\n
U New Yorku se svake godine ru\u0161i i obnavlja vi\u0161e od 1000 starih zgrada, pa mo\u017eemo zaklju\u010diti da im povijesna ba\u0161tina i nije prioritet. To ru\u0161enje i obnavljanje su odlu\u010dili iskoristiti znanstvenici koji preuzimaju drvene ostatke kako bi detaljnije analizirali uzorke. Kao \u0161to znamo, svako deblo na sebi ima godi\u0161nje prstenove rasta po kojima se mo\u017ee izra\u010dunati koliko je ono staro. Znanstvenici su prona\u0161li brojna stabla koja datiraju jo\u0161 iz 1500-ih godina te iz njih mogu izvu\u0107i podatke o klimi i klimatskim promjenama.<\/p>\n\n\n\n
Ve\u0107 u ranom 17. stolje\u0107u, negdje po\u010detkom 1620-ih, u New York su se krenuli doseljavati Nizozemci. U po\u010detku, tijekom prvih 200 godina postojanja grada, rast je bio mali, ali primjetan. Zatim su 1840. po\u010deli pristizati valovi useljenika. Ti valovi su se odvijali u nekoliko faza i trajali su sve do kraja Prvog svjetskog rata. Tijekom tih valova je i ve\u0107i dio New Yorka nastao. S obzirom da se \u010delik pojavio tek po\u010detkom 20. stolje\u0107a, osnova za gradnju bila je drvo. Ve\u0107 po\u010detkom 1700-ih su se po\u010dele kr\u0161iti \u0161ume sjeverno od New Yorka koje su obilovale smrekom, balzamovom jelom, bijelim borom i ostalima. Do kasnih 1800-ih, ve\u0107 su tri \u010detvrtine \u0161uma sjeveroistoka ogoljene. Nakon \u0161to su iscrpili sjeveroistok, graditelji su se usmjerili na jugoistok te generalno cijelu isto\u010dnu obalu. Kao posljedica toga, danas u SAD-u imamo samo oko 3% ostataka starih \u0161uma, dok je ostatak pretvoren u gradivni materijal.<\/p>\n\n\n\n
Uz pomo\u0107 prstenova koji se nalaze u stablima, znanstvenici su uspjeli procijenti da je ve\u0107ina stabala posje\u010dena 1891. ili prije. Ve\u0107ina stabala je krenula rasti tijekom ranih 1600-ih do 1700-ih. Najstarije stablo koje su uspjeli prona\u0107i, izniklo je oko 1512.<\/p>\n\n\n\n
Malo je tu\u017eno \u0161to je 97% zelene povr\u0161ine pretvoreno u ogromne gradove pune betona. No, mo\u017eemo se slo\u017eiti da je poprili\u010dno fascinantno da imamo sposobnost procijenti to\u010dnu godinu kad je neko stablo niknulo, te kad je posje\u010deno.<\/p>\n\n\n\n
Daljnja istra\u017eivanja \u0107e se usmjeriti na procjenu klime tijekom tog razdoblja te kako se mijenjala tijekom stolje\u0107a.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Kada mislimo na New York, u pravilu zami\u0161ljamo bezbroj modernih, velikih nebodera. No, iako grad zaista je takav kakav ga zami\u0161ljamo, nisu sve zgrade u New Yorku tako nove. Iza fasada starih zgrada i skladi\u0161ta, koje datiraju iz 19. i po\u010detka 20. stolje\u0107a, mogu se prona\u0107i masivne drvene grede. Dapa\u010de, procjenjuje se da se u […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21061186,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16325,16372],"tags":[22879,16583,22878,22877],"class_list":["post-21060895","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zemlja","category-ekologija-i-okolis","tag-dendrokronologija","tag-new-york","tag-prasume","tag-stare-sume"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21060895","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21060895"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21060895\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21061186"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21060895"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21060895"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21060895"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}