{"id":21060898,"date":"2021-10-13T20:32:23","date_gmt":"2021-10-13T18:32:23","guid":{"rendered":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/?p=21060898"},"modified":"2021-10-13T20:32:24","modified_gmt":"2021-10-13T18:32:24","slug":"modeli-robota-temeljit-ce-se-na-pokretima-vodozemaca","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/modeli-robota-temeljit-ce-se-na-pokretima-vodozemaca\/","title":{"rendered":"Modeli robota temeljit \u0107e se na pokretima vodozemaca"},"content":{"rendered":"\n<p>Znanstvenici sa Sveu\u010dili\u0161ta Tohoku i \u0160vicarskog saveznog tehnolo\u0161kog instituta u Lausanni, zajedno sa podr\u0161kom Znanstvenog programa Human Frontier Science, uspjeli su dekodirati relativno fleksibilne mehanizme kontrole motora koji se temelje na mehanizmu hodanja da\u017edevnjaka.<\/p>\n\n\n\n<p>Da\u017edevnjak (<em>Salamandra salamandra<\/em>) je vodozemac duguljasta tijela, s \u010detiri kratke noge podjednake du\u017eine i duga\u010dkim repom.<\/p>\n\n\n\n<p>Istra\u017eivanje je objavljeno u \u010dasopisu &#8220;<em>Frotiers in Neurorobotics<\/em>&#8221; 30.07.2021.<\/p>\n\n\n\n<p>Radi se o tome da se vodozemci koji koriste \u010detiri noge, kre\u0107u u slo\u017eenim, nepredvidivim i nestrukturiranim okru\u017eenjima. To uspijevaju zahvaljuju\u0107i njihovoj koordinaciji tijela i udova. <\/p>\n\n\n\n<p>Kao savr\u0161en primjer za prou\u010davanje ovakvih pokreta slu\u017ei nam da\u017edevnjak. On je vodozemac koji koristi \u010detiri noge za hodanje te se prilikom hoda ljulja s lijeva na desno. Takvo kretanje tijela nazivamo valovitim. Bolji su primjer za prou\u010davanje jer je njihov \u017eiv\u010dani sustav daleko jednostavniji od sisavaca te imaju mogu\u0107nost mijenjanja hoda prema brzini kojom se kre\u0107u.<\/p>\n\n\n\n<p>Kako bi lak\u0161e dekodirali kretanje da\u017edevnjaka, znanstvenici pod vodstvom profesora Akio Ishigura s Istra\u017eiva\u010dkog instituta za elektri\u010dnu komunikaciju na Sveu\u010dili\u0161tu Tohoku modelirali su matemati\u010dki i fizi\u010dki simulirani \u017eiv\u010dani sustav da\u017edevnjaka.<\/p>\n\n\n\n<p>Kretnje nogu i tijela slu\u017ee \u017eivotinji kao potpora za razmjenu osjetnih informacija u ostatku tijela. S tom pretpostavkom, istra\u017eiva\u010di su izradili model. Zatim su poku\u0161ali reproducirati faze hoda da\u017edevnjaka, koje se mijenjaju s razli\u010ditim brzinama, kroz ra\u010dunalne simulacije.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Vjerujemo da \u0107e ovo otkri\u0107e dati uvid u mehanizam prilagodljivog i svestranog kretanja \u017eivotinja&#8221;, rekao je Ishiguro.<\/p>\n\n\n\n<p>Znanstvenici su uvjereni da \u0107e njihovo otkri\u0107e pomo\u0107i razvoju robota koji se mogu kretati s velikom okretno\u0161\u0107u i prilagodljivo\u0161\u0107u fleksibilno mijenjaju\u0107i koordinacijske obrasce tijela i udova.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Znanstvenici sa Sveu\u010dili\u0161ta Tohoku i \u0160vicarskog saveznog tehnolo\u0161kog instituta u Lausanni, zajedno sa podr\u0161kom Znanstvenog programa Human Frontier Science, uspjeli su dekodirati relativno fleksibilne mehanizme kontrole motora koji se temelje na mehanizmu hodanja da\u017edevnjaka. Da\u017edevnjak (Salamandra salamandra) je vodozemac duguljasta tijela, s \u010detiri kratke noge podjednake du\u017eine i duga\u010dkim repom. Istra\u017eivanje je objavljeno u \u010dasopisu [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21061183,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16834,16324],"tags":[17808,18369,19161,17726],"class_list":["post-21060898","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-robotika","category-tehnologija","tag-dazdevnjak","tag-roboti","tag-robotika","tag-vodozemac"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21060898","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21060898"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21060898\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21061183"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21060898"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21060898"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21060898"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}