{"id":21060901,"date":"2021-10-12T22:51:21","date_gmt":"2021-10-12T20:51:21","guid":{"rendered":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/?p=21060901"},"modified":"2021-10-12T22:51:22","modified_gmt":"2021-10-12T20:51:22","slug":"ima-li-online-psihoterapija-vise-stete-ili-koristi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/ima-li-online-psihoterapija-vise-stete-ili-koristi\/","title":{"rendered":"Ima li online psihoterapija vi\u0161e \u0161tete ili koristi?"},"content":{"rendered":"\n<p>Izgleda da je internetska kongitivno-bihevioralna terapija (CBT) za depresiju vi\u0161e-manje jednako u\u010dinkovita kao i tradicionalna CBT. Bar je to zaklju\u010dak me\u0111unarodnog istra\u017eivanja u kojem su sudjelovali znanstvenici sa Sveu\u010dili\u0161ta u G\u00f6teborgu. No, bez obzira na sve, izgleda da online tretmani ipak imaju odre\u0111ene \u0161tetne komponente.<\/p>\n\n\n\n<p>S obzirom na trenutnu situaciju, kori\u0161tenje online CBT je u porastu. Bez obzira na to, do danas nismo imali jasne pokazatelje koji upu\u0107uju na to koji oblici lije\u010denja su najkorisniji u borbi protiv depresije, a koji su s druge strane \u0161tetni.<\/p>\n\n\n\n<p>Ovo me\u0111unarodno istra\u017eivanje Sveu\u010dili\u0161ta u G\u00f6teborgu je obuhvatilo sustavni pregled literature i meta-analizu. Istra\u017eivanje je zapravo analiziralo rezultate drugih 76 randomiziranih kontroliranih ispitivanja u \u0160vedskoj i drugdje. Ovom metodom je ukupno obuhva\u0107eno 17 521 pacijent, od \u010dega su 71% bile \u017eene.<\/p>\n\n\n\n<p>Istra\u017eivanje je financiralo sveu\u010dili\u0161te Kyoto u Japanu, a objavljeno je u &#8220;<em>The Lancet Psychiatry&#8221;<\/em>.<\/p>\n\n\n\n<p>Rezultati upu\u0107uju da je kod blage do umjerene depresije, u\u010dinak online CBT-a jednako dobar kao i tradicionalni CBT. Za mnoge se to pokazalo kao izvrsna metoda, s obzirom na to da mogu sudjelovati u terapiji od doma. Nalaz koji se nije o\u010dekivao je to da je online CBT posebno efikasan za starije osobe, koje ina\u010de nisu sklone kori\u0161tenju tehnologije.<\/p>\n\n\n\n<p>Kao i tradicionalni oblik terapije, i u online obliku se usmjeravalo na mijenjanje misli, osje\u0107aja te pona\u0161anja pacijenata. Naravno, te promjene su usmjerene na stanja koja ote\u017eavaju svakodnevni \u017eivot pacijenata. Terapija u pravilu traje desetak tjedana, a obuhva\u0107a ujedno i zadatke i vje\u017ebe koje pacijenti kasnije samostalno izvode.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\"><strong>O \u010demu ovisi prognoza?<\/strong><\/h2>\n\n\n\n<p>Za prognozu lije\u010denja se kao najva\u017enija komponenta pokazala dubina same depresije. Odnosno, pitanje radi li se o blagoj do umjerenoj depresiji, ili pak o te\u0161kom obliku depresije. O\u010dekivano, pacijenti sa bla\u017eom depresijom su imali bolje rezultate. Druga pozitvina stvar kod online terapije je postotak pacijenata koji su odradili terapiju do kraja. Izgleda da su podsjetnici od strane terapeuta u tome igrali va\u017enu ulogu, \u0161to ina\u010de nije praksa kod tradicionalne terapije.<\/p>\n\n\n\n<p>Ovo istra\u017eivanje je samo po\u010detak te se o\u010dekuje da \u0107e se online terapija nastaviti i dalje razvijati. Ovakav oblik terapije je potrebno uvesti u zdravstvenu za\u0161titu te ga posebno regulirati i napraviti jasne indikacije. Kao \u0161to je ve\u0107 spomenuto, kod te\u017eih oblika depresije, ovaj oblik terapije se pokazao kao manje efikasnim od tradicionalnog te se sukladno tome treba i terapija prilagoditi.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Izgleda da je internetska kongitivno-bihevioralna terapija (CBT) za depresiju vi\u0161e-manje jednako u\u010dinkovita kao i tradicionalna CBT. Bar je to zaklju\u010dak me\u0111unarodnog istra\u017eivanja u kojem su sudjelovali znanstvenici sa Sveu\u010dili\u0161ta u G\u00f6teborgu. No, bez obzira na sve, izgleda da online tretmani ipak imaju odre\u0111ene \u0161tetne komponente. S obzirom na trenutnu situaciju, kori\u0161tenje online CBT je u [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21061178,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16338,16367],"tags":[16894,22880,22603,19494,22604],"class_list":["post-21060901","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-psihologija","category-psihijatrija","tag-depresija","tag-kongitivno-bihevioralna-terapija","tag-psihijatrija","tag-psihologija","tag-psihoterapija"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21060901","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21060901"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21060901\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21061178"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21060901"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21060901"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21060901"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}