{"id":21060921,"date":"2022-01-26T11:30:00","date_gmt":"2022-01-26T10:30:00","guid":{"rendered":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/?p=21060921"},"modified":"2022-01-26T21:56:03","modified_gmt":"2022-01-26T20:56:03","slug":"kako-smanjenje-od-samo-250-kalorija-dnevno-utjece-na-nase-srce","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/kako-smanjenje-od-samo-250-kalorija-dnevno-utjece-na-nase-srce\/","title":{"rendered":"Kako smanjenje od samo 250 kalorija dnevno utje\u010de na na\u0161e srce?"},"content":{"rendered":"\n<p>Izgleda da uno\u0161enje 250 kalorija manje dnevno uz umjerenu tjelovje\u017ebu donosi ve\u0107e benefite od same tjelovje\u017ebe za starije, pretile osobe. Utvr\u0111eno je da se kombinacijom aerobne tjelovje\u017ebe s umjerenim smanjenjem dnevnih kalorija pobolj\u0161ava uko\u010denost aorte (mjera za zdravlje krvnih \u017eila). Zanimljivo je da je smanjenje 250 kalorija u prehrani donijelo bolje nalaze od smanjenja vi\u0161e kalorija, odnosno restriktivnijih dijeta.<\/p>\n\n\n\n<p>Prija\u0161nja istra\u017eivanja su sugerirala da samo vje\u017ebanje ne\u0107e dati adekvatne rezultate za zdravlje krvnih \u017eila. To je ujedno bio i razlog uspore\u0111ivanja kako smanjenje prehrane utje\u010de na krvne \u017eile. Ovo je prvo istra\u017eivanje koje je obuhvatilo u\u010dinak vje\u017ebanja sa i bez smanjenja kalorija. Stanje aorte je mjereno kardiovaskularnom magnetskom rezonancijom (CMR) kako bi se dobile detaljne slike aorte. Tako\u0111er, od prije je i poznata informacija, koja je ujedno i logi\u010dna, da ve\u0107e smanjenje kalorija izaziva br\u017ei gubitak kilograma. No, o\u010dito br\u017ei gubitak nema prednost pred sporijim gubitkom, kada govorimo o zdravlju krvnih \u017eila.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\"><strong>Tko je obuhva\u0107en istra\u017eivanjem?<\/strong><\/h2>\n\n\n\n<p>Istra\u017eivanje je obuhvatilo 160 odraslih osoba u dobi 65-79 godina s pretilo\u0161\u0107u (BMI = 30-45 kg\/m2). Prosje\u010dna dob bila je 69 godina. 74% su bile \u017eene, a 73% ispitanika su bili bijelci. Ispitanici su bili podijeljeni u tri skupine tijekom 20 tjedana.<br>1. skupina \u2013 vje\u017ebanje uz redovitu prehranu<br>2. skupina \u2013 vje\u017ebanje uz umjereno ograni\u010denje kalorija (do 250)<br>3. skupina \u2013 vje\u017ebanje uz intenzivnije ograni\u010denje kalorija (do 600)<\/p>\n\n\n\n<p>Dvije skupine s ograni\u010denim uno\u0161enjem kalorija primile su unaprijed pripremljene ru\u010dkove i ve\u010dere koje je pripremio nutricionist. Vje\u017ebanje se odr\u017eavalo \u010detiri puta tjedno pod nadzorom u trajanju od 20 tjedana.<\/p>\n\n\n\n<p>Rezultati su pokazali da je gubitak te\u017eine od gotovo 10% ukupne tjelesne mase ili do 20 kilograma tijekom petomjese\u010dnog razdoblja povezan sa zna\u010dajnim pobolj\u0161anjem uko\u010denosti aorte. Nalaz je utvr\u0111en samo u ispitanika u skupini dva, tj s vje\u017ebanjem i umjerenim smanjenjem kalorija.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Izgleda da uno\u0161enje 250 kalorija manje dnevno uz umjerenu tjelovje\u017ebu donosi ve\u0107e benefite od same tjelovje\u017ebe za starije, pretile osobe. Utvr\u0111eno je da se kombinacijom aerobne tjelovje\u017ebe s umjerenim smanjenjem dnevnih kalorija pobolj\u0161ava uko\u010denost aorte (mjera za zdravlje krvnih \u017eila). Zanimljivo je da je smanjenje 250 kalorija u prehrani donijelo bolje nalaze od smanjenja vi\u0161e [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21061478,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16370,1],"tags":[17305,17418,22883,19433,19457],"class_list":["post-21060921","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-wellness-i-prehrana","category-znanost","tag-bmi","tag-kalorije","tag-kalorijski-deficit","tag-kardiovaskularne-bolesti","tag-tjelovjezba"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21060921","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21060921"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21060921\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21061479,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21060921\/revisions\/21061479"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21061478"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21060921"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21060921"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21060921"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}