{"id":21060934,"date":"2022-02-18T11:04:08","date_gmt":"2022-02-18T10:04:08","guid":{"rendered":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/?p=21060934"},"modified":"2022-02-18T11:04:09","modified_gmt":"2022-02-18T10:04:09","slug":"je-li-moguce-pokretanje-kvantnog-softvera-na-klasicnom-racunalu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/je-li-moguce-pokretanje-kvantnog-softvera-na-klasicnom-racunalu\/","title":{"rendered":"Je li mogu\u0107e pokretanje kvantnog softvera na klasi\u010dnom ra\u010dunalu?"},"content":{"rendered":"\n<p>U radu objavljenom u <em>\u201eNature Quantum Information<\/em>\u201c, istra\u017eiva\u010di navode da su prona\u0161li na\u010din za izvr\u0161avanje slo\u017eenog algoritma kvantnog ra\u010dunanja na obi\u010dnim ra\u010dunalima umjesto na kvantnim ra\u010dunalima.<\/p>\n\n\n\n<p>Kvantni softver koji razmatraju je ina\u010de poznat pod nazivom \u201eKvantni pribli\u017eni optimizacijski algoritam\u201c, ili jednostavnije QAOA. Taj softver se koristi za rje\u0161avanje klasi\u010dnih problema optimizacije u matematici. Radi na principu odabira najboljeg rje\u0161enja iz skupa mogu\u0107ih rje\u0161enja.<\/p>\n\n\n\n<p>Cilj QAOA je da nam pomogne da steknemo \u201ekvantno ubrzanje\u201c koje je za sada predvi\u0111eno samo za kvantna ra\u010dunala. Interes za QAOA je velik me\u0111u tehnolo\u0161kim gigantima, a jedan od najve\u0107ih zagovornika je Google. Google je 2019. godine stvorio Sycamore, kvantni procesor od 53 kubita, i upotrijebio ga za izvr\u0161avanje zadatka za koji bi vrhunskom klasi\u010dnom ra\u010dunalu trebalo oko 10 000 godina. Sycamore je taj zadatak obavio za 200 sekundi.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\" id=\"na-koje-pitanje-su-istrazivaci-nastojali-dati-odgovor\"><strong>Na koje pitanje su istra\u017eiva\u010di nastojali dati odgovor?<\/strong><\/h2>\n\n\n\n<p>Glavno pitanje koje su znanstvenici nastojali odgovoriti je korisnost takvih algoritama. Odnosno, mogu li algoritmi koji se izvode na sada\u0161njim kvantnim ra\u010dunalima ponuditi zna\u010dajnu prednost u odnosu na klasi\u010dne algoritme. Da bi uop\u0107e do\u0161li do odgovora na to pitanje, moramo razumjeti granice klasi\u010dnog ra\u010dunalstva u simulaciji kvantnih sustava. Trenutna generacija kvantnih procesora radi u re\u017eimu u kojem \u010dine pogre\u0161ke ve\u0107 pri pokretanju kvantnog softvera. To zna\u010di da mogu pokretati samo algoritme ograni\u010dene slo\u017eenosti.<\/p>\n\n\n\n<p>Istra\u017eiva\u010di su razvili metodu koja mo\u017ee pribli\u017eno simulirati pona\u0161anje posebne klase algoritama poznate kao varijacijski kvantni algoritmi. U tu \u201eobitelj\u201c kvantnih algoritama spada i QAOA.<\/p>\n\n\n\n<p>Pristup se temelji na ideji da suvremeni alati za strojno u\u010denje (npr. oni koji se koriste u u\u010denju slo\u017eenih igara) mogu tako\u0111er koristiti i za u\u010denje i opona\u0161anje unutarnjeg rada kvantnog ra\u010dunala.<\/p>\n\n\n\n<p>Ovaj rad pokazuje da se QAOA mo\u017ee pokrenuti na trenutnim kvantnim ra\u010dunalima te je mogu\u0107a simulacija, s dobrom to\u010dno\u0161\u0107u i na klasi\u010dnom ra\u010dunalu. Va\u017ena je napomena da se postoje\u0107i kvantni algoritmi ne mogu koristiti u obi\u010dnim ra\u010dunalima ali QAOA slu\u017ei kao vodi\u010d za osmi\u0161ljavanje novih kvantnih algoritama koji se mogu primijeniti na klasi\u010dna ra\u010dunala.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>U radu objavljenom u \u201eNature Quantum Information\u201c, istra\u017eiva\u010di navode da su prona\u0161li na\u010din za izvr\u0161avanje slo\u017eenog algoritma kvantnog ra\u010dunanja na obi\u010dnim ra\u010dunalima umjesto na kvantnim ra\u010dunalima. Kvantni softver koji razmatraju je ina\u010de poznat pod nazivom \u201eKvantni pribli\u017eni optimizacijski algoritam\u201c, ili jednostavnije QAOA. Taj softver se koristi za rje\u0161avanje klasi\u010dnih problema optimizacije u matematici. Radi na [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21061665,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16362,16324],"tags":[22887,18997,23074,17139],"class_list":["post-21060934","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-racunarstvo-i-internet","category-tehnologija","tag-klasicna-racunala","tag-kvantna-racunala","tag-qaoa","tag-softver"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21060934","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21060934"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21060934\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21061666,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21060934\/revisions\/21061666"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21061665"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21060934"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21060934"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21060934"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}