{"id":21060937,"date":"2022-02-14T10:44:08","date_gmt":"2022-02-14T09:44:08","guid":{"rendered":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/?p=21060937"},"modified":"2022-02-14T10:44:10","modified_gmt":"2022-02-14T09:44:10","slug":"mozdana-aktivnost-prilikom-tisine-i-slusanja-glazbe","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/mozdana-aktivnost-prilikom-tisine-i-slusanja-glazbe\/","title":{"rendered":"Mo\u017edana aktivnost prilikom ti\u0161ine i slu\u0161anja glazbe"},"content":{"rendered":"\n

Razlikuje li na\u0161 mozak aktivnosti poput slu\u0161anje glazbe, i razmi\u0161ljanja o istoj? Na to pitanje poku\u0161ava odgovoriti studija objavljena u akademskom \u010dasopisu \u201eJournal of Neuroscience<\/em>\u201c.<\/p>\n\n\n\n

Prvi rezultati ukazuju na to kako mozak reagira na glazbu \u010dak i kada ona ne svira. Te spoznaje nam daju nove uvide u to kako funkcioniraju ljudska osjetila.<\/p>\n\n\n\n

Glazba je vi\u0161e od \u010dulnog iskustva<\/strong><\/strong><\/h2>\n\n\n\n

Kada slu\u0161amo glazbu, na\u0161 mozak poku\u0161ava predvidjeti note i melodije koje slijede. Ukoliko se pak pojavi neo\u010dekivana glasna nota ili pak nesklad akorda, pove\u0107ava se aktivnost u mozgu.<\/p>\n\n\n\n

Kao glavni ure\u0111aj za mjerenje mo\u017edane aktivnosti kori\u0161ten je EEG (elektroencefalogram). EEG je omogu\u0107io izoliranje signala koji nastaje zbog predvi\u0111anja mozga od onog koji nastaje kao odgovor na stvarni zvu\u010dni podra\u017eaj. Glazbenici koji su sudjelovali u istra\u017eivanju su slu\u0161ali ili zami\u0161ljali Bachove melodije na klaviru.<\/p>\n\n\n\n

\"\"
Foto: DI LIBERTO, MARION, AND SHAMMA, JNEUROSCI 2021<\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n\n

Rezultati ukazuju na to da je mo\u017edana aktivnost ispitanika prilikom zami\u0161ljanja melodije imala suprotan elektri\u010dni polaritet od onoga kada su zaista slu\u0161ali tu melodiju. Taj rezultat je o\u010dekivan s obzirom da dolazi do razli\u010dite mo\u017edane aktivacije. Ono \u0161to je bilo iznena\u0111uju\u0107e je \u010dinjenica da je mo\u017edana aktivnost prilikom zami\u0161ljanja jednaka onoj aktivnosti koja bi nastala kada bi melodija izostala prilikom preslu\u0161avanja iste.<\/p>\n\n\n\n

Pojednostavljeno re\u010deno: Kada slu\u0161amo melodiju koju poznajemo, na\u0161 mozak nastoji predvidjeti koja melodija sljede\u0107a dolazi. Ukoliko bi izbacili dio melodije i zamijenili ju potpunom ti\u0161inom, mozak se i dalje pona\u0161a kao da glazba svira i dalje.<\/p>\n\n\n\n

\u0160to nam to govori?<\/strong><\/strong><\/h2>\n\n\n\n

Zaklju\u010dak do kojeg su do\u0161li istra\u017eiva\u010di je sljede\u0107i: Iako nema vanjskog podra\u017eaja u tim trenutcima ti\u0161ine, mozak se i dalje pona\u0161a kao da prima signale. Sukladno tome, mo\u017eemo zaklju\u010diti da slu\u0161anje glazbe ne aktivira isklju\u010divo osjet sluha, nego se radi o kompleksnoj mo\u017edanoj aktivnosti.<\/p>\n\n\n\n

Daljnja istra\u017eivanja \u0107e se usmjeriti na otkrivanje izolirane neuronske mre\u017ee koja sudjeluje u mo\u017edanoj aktivnosti prilikom slu\u0161anja glazbe. Ovisno o zahva\u0107anju razli\u010ditih struktura mozga, postoji veliki potencijal za kori\u0161tenje glazbe kao oblika terapije za razne psihomotori\u010dke poreme\u0107aje.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Razlikuje li na\u0161 mozak aktivnosti poput slu\u0161anje glazbe, i razmi\u0161ljanja o istoj? Na to pitanje poku\u0161ava odgovoriti studija objavljena u akademskom \u010dasopisu \u201eJournal of Neuroscience\u201c. Prvi rezultati ukazuju na to kako mozak reagira na glazbu \u010dak i kada ona ne svira. Te spoznaje nam daju nove uvide u to kako funkcioniraju ljudska osjetila. Glazba je […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21061622,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16366],"tags":[23079,16669,22888,19064,23080,23078,17117],"class_list":["post-21060937","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-neuroznanost","tag-eeg","tag-glazba","tag-mozdana-aktivnosti","tag-neuroznanost","tag-osjetila","tag-signali","tag-sluh"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21060937","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21060937"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21060937\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21061624,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21060937\/revisions\/21061624"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21061622"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21060937"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21060937"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21060937"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}