{"id":21060966,"date":"2022-02-23T18:50:01","date_gmt":"2022-02-23T17:50:01","guid":{"rendered":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/?p=21060966"},"modified":"2022-02-23T18:50:02","modified_gmt":"2022-02-23T17:50:02","slug":"redovita-tjelovjezba-uzrokuje-promjene-u-nasem-dna","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/redovita-tjelovjezba-uzrokuje-promjene-u-nasem-dna\/","title":{"rendered":"Redovita tjelovje\u017eba uzrokuje promjene u na\u0161em DNA"},"content":{"rendered":"\n<p>Nije tajna da redovita tjelovje\u017eba umanjuje rizik ili \u010dak sprje\u010dava nastajanje brojnih kroni\u010dnih bolesti, poput dijabetesa i ateroskleroze. Sada su znanstvenici iz Kopenhagena potvrdili da tjelovje\u017eba uzrokuje promjenu u strukturi na\u0161e DNA. Takve promjene se nazivaju epigenetskim.<\/p>\n\n\n\n<p>DNA u na\u0161im stanicama slu\u017ei kao priru\u010dnik s uputama kako \u0161to funkcionira. Glavni dio na\u0161eg DNA sa\u010dinjavaju geni, koji sadr\u017eavaju uputu o tome kako \u0107e se izgraditi odre\u0111eni protein. No, osim gena, DNA sadr\u017eava i \u201epoja\u010diva\u010de\u201c. Poja\u010diva\u010di su regije DNA koje reguliraju kada i gdje se koji geni uklju\u010duju ili pak isklju\u010duju.<\/p>\n\n\n\n<p>Kako stvari stoje, izgleda da upravo redovita tjelovje\u017eba poti\u010de aktivnost poja\u010diva\u010da koji za posljedicu imaju aktivaciju gena koji stvaraju proteine. Upravo ti proteini su zadu\u017eeni za za\u0161titu stanica od potencijalnog o\u0161te\u0107enja. <a href=\"https:\/\/www.sciencedaily.com\/releases\/2021\/08\/210802114943.htm\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">Istra\u017eivanje<\/a> je objavljeno u \u010dasopisu \u201e<em>Molecular Metabolism\u201c<\/em>.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\" id=\"vjezba-poboljsava-zdravlje-organa-ukljucujuci-i-mozak\"><strong>Redovita tjelovje\u017eba pobolj\u0161ava zdravlje organa, uklju\u010duju\u0107i i mozak<\/strong><\/h2>\n\n\n\n<p>Tim znanstvenika pretpostavio je da vje\u017ebe izdr\u017eljivosti preoblikuju aktivnost poja\u010diva\u010da gena u skeletnim <a href=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/kako-funkcioniraju-misici\/\">mi\u0161i\u0107ima<\/a>. Regrutirali su zdrave mladi\u0107e i proveli ih kroz \u0161est tjedana programa vje\u017ebi izdr\u017eljivosti. Znanstvenici su prikupili biopsiju mi\u0161i\u0107a natkoljenice prije i nakon treninga izdr\u017eljivosti i ispitali je li do\u0161lo do promjena u epigenetskom potpisu njihove DNA nakon treninga.<\/p>\n\n\n\n<p>Znanstvenici su otkrili da je nakon zavr\u0161etka programa treninga izdr\u017eljivosti promijenjena struktura mnogih poja\u010diva\u010da u skeletnim mi\u0161i\u0107ima. Nakon toga su analizirali koji poja\u010diva\u010di su aktivirani. To su u\u010dinili na na\u010din da su rezultate uspore\u0111ivali s ve\u0107 dostupnim genetskim bazama podataka. Kao rezultat su dobili popis poja\u010diva\u010da koji su ve\u0107 otprije identificirani kao regije DNA koje sudjeluju u nastanku kroni\u010dnih bolesti.<\/p>\n\n\n\n<p>Znanstvenici naga\u0111aju da se blagotvorni u\u010dinci vje\u017ebanja na organe koji su udaljeni od samih mi\u0161i\u0107a, poput mozga, mogu posredovati lu\u010denjem mi\u0161i\u0107nih \u010dimbenika. Razlog tog naga\u0111anja je \u010dinjenica da su primijetili da su se kod ispitanika pobolj\u0161ale kognitivne sposobnosti. Ta spoznaja otvara mogu\u0107nost identifikacije izlu\u010denih mi\u0161i\u0107nih \u010dimbenika koji se izlu\u010duju tijekom treninga, a djeluju na mozak.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Nije tajna da redovita tjelovje\u017eba umanjuje rizik ili \u010dak sprje\u010dava nastajanje brojnih kroni\u010dnih bolesti, poput dijabetesa i ateroskleroze. Sada su znanstvenici iz Kopenhagena potvrdili da tjelovje\u017eba uzrokuje promjenu u strukturi na\u0161e DNA. Takve promjene se nazivaju epigenetskim. DNA u na\u0161im stanicama slu\u017ei kao priru\u010dnik s uputama kako \u0161to funkcionira. Glavni dio na\u0161eg DNA sa\u010dinjavaju geni, [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21065098,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16370],"tags":[17784,16612,19427,18136,19457],"class_list":["post-21060966","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-wellness-i-prehrana","tag-ateroskleroza","tag-dijabetes","tag-dna","tag-epigenetika","tag-tjelovjezba"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21060966","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21060966"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21060966\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21065100,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21060966\/revisions\/21065100"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21065098"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21060966"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21060966"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21060966"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}