{"id":21060975,"date":"2022-03-14T13:33:34","date_gmt":"2022-03-14T12:33:34","guid":{"rendered":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/?p=21060975"},"modified":"2022-03-14T13:48:10","modified_gmt":"2022-03-14T12:48:10","slug":"prirodni-mineral-hackmanite-omogucuje-novu-metodu-rendgenskog-snimanja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/prirodni-mineral-hackmanite-omogucuje-novu-metodu-rendgenskog-snimanja\/","title":{"rendered":"Prirodni mineral hackmanite omogu\u0107uje novu metodu rendgenskog snimanja"},"content":{"rendered":"\n<p>Istra\u017eiva\u010di sa Sveu\u010dili\u0161ta Turku otkrili su novu metodu snimanja rendgenskim zrakama koja se temelji na sposobnostima bojenja prirodnog minerala hackmanita. Me\u0111unarodna skupina istra\u017eiva\u010da tako\u0111er je otkrila kako i za\u0161to hackmanite mijenja boju nakon izlaganja rendgenskim zrakama.<\/p>\n\n\n\n<p>Hackmanite je jedan od rijetkih prirodnih minerala koji svijetle u mraku. Tako\u0111er je poznat po svojoj sposobnosti mijenjanja boje iz prljavobijele u ru\u017ei\u010dastu ili ljubi\u010dastu nakon izlaganja UV zra\u010denju.<\/p>\n\n\n\n<p>Prethodne studije su objavile rezultate da hackmanite mijenja boju nakon izlaganja rendgenskim zrakama, ali nije bilo jasno za\u0161to i kako je do\u0161lo do ove boje i mo\u017ee li ova zna\u010dajka biti nekako korisna. Ovaj tim znanstvenika je prvi poku\u0161ao napraviti RTG snime koriste\u0107i hackmanite kao plo\u010du na kojoj nastaje slika.<\/p>\n\n\n\n<p>Na istom Sveu\u010dili\u0161tu se nalazi grupa kemi\u010dara koja se bavi sintetskom proizvodnjom hackmanita. Takav na\u010din proizvodnje im omogu\u0107ava kontrolu svojstava materijala te ih mogu prilago\u0111avati za razli\u010dite namjene jednostavnim dodavanjem ili zamjenom atoma.<\/p>\n\n\n\n<p>U <a href=\"https:\/\/www.utu.fi\/en\/news\/press-release\/natural-mineral-hackmanite-enables-new-method-of-x-ray-imaging\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">ovom istra\u017eivanju<\/a>, znanstvenici su promatrali kako \u010detiri razli\u010dite vrste hackmanita reagiraju na X-zrake. Sve \u010detiri vrste su dale obe\u0107avaju\u0107e rezultate. Rezultatima su dobivene vrijedne informacije o tome kako promjene atoma utje\u010du na sposobnost bojanja materijala.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\" id=\"h-mjerenje-doza-zracenja-i-snimanje-uz-pomoc-hackmanita\"><strong>Mjerenje doza zra\u010denja i snimanje uz pomo\u0107 hackmanita<\/strong><\/h2>\n\n\n\n<p>Prema istra\u017eiva\u010dima, hackmanite se mo\u017ee smatrati pomalo \u010dudesnim materijalom zbog mnogih mogu\u0107nosti uporabe. Izgleda da \u0107e se mogu\u0107nosti uporabe materijala pro\u0161iriti te \u0107e se od sad mo\u0107i koristiti i za rengensko snimanje.<\/p>\n\n\n\n<p>Prednost uporabe hackmanita je cijena. Ovakva vrsta rentgenskog zra\u010denja ne zahtijeva skupe alate za analizu da bi se slika vidjela. Slika u nastavku prikazuje tijelo mrtvog mrava slikano pomo\u0107u ove metode, a za slikanje je kori\u0161tena obi\u010dna DLSR kamera nakon izlaganja rendgenskim zrakama. Osim toga, jo\u0161 bolja zna\u010dajka je i to \u0161to hackmanite film na fotografiji nije za jednokratnu uporabu. Slika se jednostavno mo\u017ee o\u010distiti pomo\u0107u topline, a novi objekt mo\u017ee biti snimljen istim filmom.<\/p>\n\n\n\n<div class=\"wp-block-image\"><figure class=\"aligncenter size-full\"><img decoding=\"async\" width=\"1200\" height=\"800\" src=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2022\/03\/hakmanite-fly.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-21065324\" srcset=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2022\/03\/hakmanite-fly.jpg 1200w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2022\/03\/hakmanite-fly-300x200.jpg 300w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2022\/03\/hakmanite-fly-768x512.jpg 768w\" sizes=\"(max-width: 1200px) 100vw, 1200px\" \/><figcaption>Foto: Sami Vuori<\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n\n<div class=\"wp-block-image\"><figure class=\"aligncenter size-full\"><img decoding=\"async\" width=\"1200\" height=\"761\" src=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2022\/03\/hakcmanite.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-21065327\" srcset=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2022\/03\/hakcmanite.jpg 1200w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2022\/03\/hakcmanite-300x190.jpg 300w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2022\/03\/hakcmanite-768x487.jpg 768w\" sizes=\"(max-width: 1200px) 100vw, 1200px\" \/><figcaption>Foto: Sami Vuori<\/figcaption><\/figure><\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Istra\u017eiva\u010di sa Sveu\u010dili\u0161ta Turku otkrili su novu metodu snimanja rendgenskim zrakama koja se temelji na sposobnostima bojenja prirodnog minerala hackmanita. Me\u0111unarodna skupina istra\u017eiva\u010da tako\u0111er je otkrila kako i za\u0161to hackmanite mijenja boju nakon izlaganja rendgenskim zrakama. Hackmanite je jedan od rijetkih prirodnih minerala koji svijetle u mraku. Tako\u0111er je poznat po svojoj sposobnosti mijenjanja boje [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21065321,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16374,1],"tags":[22899,18516,22690,18078,22315,22900,23140],"class_list":["post-21060975","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-geografija-i-geologija","category-znanost","tag-hackmanit","tag-istrazivanje","tag-metoda","tag-mineral","tag-minerali","tag-rentgensko-zracenje","tag-rtg"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21060975","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21060975"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21060975\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21065329,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21060975\/revisions\/21065329"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21065321"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21060975"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21060975"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21060975"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}