{"id":21060983,"date":"2022-04-07T12:52:19","date_gmt":"2022-04-07T10:52:19","guid":{"rendered":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/?p=21060983"},"modified":"2022-04-07T12:52:20","modified_gmt":"2022-04-07T10:52:20","slug":"koristenje-crispr-metode-protiv-covid-19","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/koristenje-crispr-metode-protiv-covid-19\/","title":{"rendered":"Kori\u0161tenje CRISPR metode protiv COVID-19"},"content":{"rendered":"\n

Kako bi se pro\u0161irila tehnologija za modificiranje gena i njihove ekspresije, znanstvenici su razvili CRISPR sustav koji cilja RNA umjesto DNA. Ove kemijski modificirane RNA znatno pobolj\u0161avaju sposobnost pra\u0107enja, ure\u0111ivanja ili pak uni\u0161tavanja RNA u ljudskim stanicama.<\/p>\n\n\n\n

Ovaj novi sustav se opisuje djelovanjem izmijenjenih vodi\u010da koji pove\u0107avaju u\u010dinkovitost CRISPR aktivnosti sa 2 na 5 puta u odnosu na nemodificirane vodi\u010de. Za primjenu ove kemijske modifikacije, znanstveni tim je ciljao receptore na povr\u0161ini ljudskih T stanica i RNA iz virusa. Kao virusnu varijantu su koristili segment kojeg dijele sve poznate varijante RNA virusa SARS-COV-2.<\/p>\n\n\n\n

Izazov kod CRIPSR metode je brza degradacija vodi\u010da. Izgleda da kod izmijenjenih vodi\u010da dolazi sporije do razgradnje \u0161to bi moglo olak\u0161ati prou\u010davanje gena i razvoj lijekova.<\/p>\n\n\n\n

Koliko je uspje\u0161an CRISPR?<\/strong><\/h2>\n\n\n\n

U o\u017eujku 2020. je objavljen rad u Nature Biotechnology<\/em><\/a> koji iznosi na\u010dela optimalnog dizajna vodi\u010da Cas13. Od tada, znanstvenici nastoji primijeniti i testirati razli\u010dite kemijske modifikacije vodi\u010da. Otkrili su da se dodavanjem 3 baze s razli\u010ditom vrstom kemijske veze koja ih me\u0111usobno povezuje produljuje sposobnost nokauta ciljane RNA. U T stanicama, ista modifikacija je rezultirala 60-65% uti\u0161avanjem ekspresije CD46, ina\u010de receptora uklju\u010denog u regulaciju imunolo\u0161kog sustava. Nemodificirani vodi\u010d je za istu primjenu imao uspje\u0161nost oko 40-45%.<\/p>\n\n\n\n

Ovi izmijenjeni vodi\u010di dodatno pro\u0161iruju paletu alata za in\u017eenjering genoma i transkriptoma.<\/p>\n\n\n\n

Nova tehnologija se mo\u017ee primijeniti u istra\u017eivanju lijekova protiv COVID-19<\/strong><\/h2>\n\n\n\n

Tim je testirao uti\u0161avanje univerzalnog segmenta RNA virusa SARS-CoV-2 u ljudskim stanicama koji je mogu\u0107 samo pomo\u0107u CRISPR-a usmjerenog na RNA, poput Cas13. SARS-CoV-2 ulazi u stanice i osloba\u0111a svoj RNA genom, koji se zatim prepisuje u manje RNA, koje se nazivaju subgenomske RNA. Ove subgenomske RNA odgovorne su za stvaranje razli\u010ditih proteina potrebnih za replikaciju virusa, a zatim i za inficiranje drugih stanica. Univerzalni segment nalazi se na po\u010detku svake subgenomske RNA. Dakle, u\u010dinkovito ciljanje ovog segmenta mo\u017ee rezultirati stvaranjem nefunkcionalne RNA.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Kako bi se pro\u0161irila tehnologija za modificiranje gena i njihove ekspresije, znanstvenici su razvili CRISPR sustav koji cilja RNA umjesto DNA. Ove kemijski modificirane RNA znatno pobolj\u0161avaju sposobnost pra\u0107enja, ure\u0111ivanja ili pak uni\u0161tavanja RNA u ljudskim stanicama. Ovaj novi sustav se opisuje djelovanjem izmijenjenih vodi\u010da koji pove\u0107avaju u\u010dinkovitost CRISPR aktivnosti sa 2 na 5 puta […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21065420,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16347],"tags":[21991,19462,19427,18525,22901],"class_list":["post-21060983","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-genetika","tag-covid-19","tag-crispr","tag-dna","tag-genetika","tag-rna"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21060983","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21060983"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21060983\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21065421,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21060983\/revisions\/21065421"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21065420"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21060983"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21060983"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21060983"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}