{"id":21060991,"date":"2022-03-30T14:25:24","date_gmt":"2022-03-30T12:25:24","guid":{"rendered":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/?p=21060991"},"modified":"2022-03-30T14:25:25","modified_gmt":"2022-03-30T12:25:25","slug":"lov-na-najosjetljivije-gene-tuberkuloze","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/lov-na-najosjetljivije-gene-tuberkuloze\/","title":{"rendered":"Lov na najosjetljivije gene tuberkuloze"},"content":{"rendered":"\n

Razvoj lijekova za tuberkulozu (TB) je mukotrpan posao. Svako malo se otkrije neki gen koji je takore\u0107i bitan za \u017eivotni ciklus same bakterije, te se nastoji razviti lijek na bazi tog gena. Tako se i svakih par godina pojavi novi lijek koji na kraju ne bude toliko efikasan koliko svi o\u010dekuju od njega.<\/p>\n\n\n\n

Sada je objavljeno istra\u017eivanje<\/a> koje nastoji objasniti taj efekt otpornosti. Izgleda da su bakterije tuberkuloze u odre\u0111enim situacijama osjetljivije na slabije antibiotike, nego li na one jake. Drugim rije\u010dima, otkriveno je da se bakterijske stanice bolje prilago\u0111avaju kada im se potpuno inhibira odre\u0111en protein, dok na blagu inhibiciju nemaju obrambenu reakciju. To zna\u010di da je potrebno to\u010dno odrediti koliku razinu svakog lijeka treba primijeniti da bi se izbjegla prilagodba bakterije na nove uvjete. Osim toga, razvoj lijekova ote\u017eava i ovojnica bakterije tuberkuloze, koja je nepropusna za brojne lijekove.<\/p>\n\n\n\n

Nisu svi geni jednako va\u017eni<\/strong><\/h2>\n\n\n\n

Otkrivanje lijekova za bakterije je manje spektakularno nego li ve\u0107ina misli. Bakterije se lako uzgajaju te se u pravilu koriste palete raznih spojeva na kulturama bakterijskih stanica i gleda se koji spojevi sprje\u010davaju rast istih.<\/p>\n\n\n\n

S druge strane, istra\u017eivanje lijekova za viruse i druge bolesti, poput tumora je puno kompleksnije. Radi se identifikacije esencijalnih gena bez kojih stanica\/virus ne mo\u017ee pre\u017eivjeti te se nastoji napraviti lijek koji \u0107e djelovati na te gene. Ova metoda se do sad nije koristila kod razvoja lijekova za bakterije.<\/p>\n\n\n\n

Postoji vi\u0161e razloga za\u0161to se ovakav na\u010din otkrivanja novih lijekova ne koristi za bakterije. Prvi i najo\u010ditiji je naravno cijena. Ostali razlozi, koji su jednako legitimni uklju\u010duju metabolizam bakterija. Bakterije imaju relativno ubrzan metabolizam i \u010dvrstu stani\u010dnu stijenku koja ote\u017eava pravljenje lijeka koji bi uspio u\u0107i u samu bakteriju, izbje\u0107i metaboli\u010dke puteve i djelovati na specifi\u010dne gene.<\/p>\n\n\n\n

Naravno, imamo \u0161iroko dostupne antibiotike koji su i dalje jako efikasni u svom poslu. No, zbog opravdanog straha od rasta rezistencije na antibiotike, znanstvenici su u potrazi za novom generacijom lijekova. S obzirom na sve navedene probleme s kojima bi se mogli susresti ciljani lijekovi, vi\u0161e nije glavna ideja ciljati esencijalne gene, nego da ti geni budu jednako esencijalni te relativno ranjivi. Jer koji je smisao prona\u0107i klju\u010dan gen bez kojeg bakterija ne mo\u017ee \u017eivjeti, ako je taj gen toliko otporan da niti jedan lijek ne mo\u017ee uzrokovati njegovo isklju\u010denje.<\/p>\n\n\n\n

Ova nova metoda razvoja lijekova se koristi kod otkrivanja lijekova za tuberkulozu, no vjeruje se da \u0107e se mo\u0107i upotrijebiti i za otkrivanje lijekova za ostale bakterije koje su sve vi\u0161e rezistentne na antibiotike. Za Hrvatsku je ovo dobra vijest jer postoji visoka razina rezistencija za odre\u0111ene lijekove, ponajvi\u0161e zbog nerazumnog propisivanja antibiotika (npr. Sumamed).<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Razvoj lijekova za tuberkulozu (TB) je mukotrpan posao. Svako malo se otkrije neki gen koji je takore\u0107i bitan za \u017eivotni ciklus same bakterije, te se nastoji razviti lijek na bazi tog gena. Tako se i svakih par godina pojavi novi lijek koji na kraju ne bude toliko efikasan koliko svi o\u010dekuju od njega. Sada je […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21065390,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16343],"tags":[18160,18525,22907,22906],"class_list":["post-21060991","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-bakterije-i-virusi","tag-antibiotici","tag-genetika","tag-tbc","tag-tuberkuloza"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21060991","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21060991"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21060991\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21065391,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21060991\/revisions\/21065391"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21065390"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21060991"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21060991"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21060991"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}