{"id":21061156,"date":"2021-10-05T23:32:13","date_gmt":"2021-10-05T21:32:13","guid":{"rendered":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/?p=21061156"},"modified":"2021-10-05T23:32:15","modified_gmt":"2021-10-05T21:32:15","slug":"nove-spoznaje-o-mehanickoj-regulaciji-stanicnog-tkiva-u-homeostazi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/nove-spoznaje-o-mehanickoj-regulaciji-stanicnog-tkiva-u-homeostazi\/","title":{"rendered":"Nove spoznaje o mehani\u010dkoj regulaciji stani\u010dnog tkiva u homeostazi"},"content":{"rendered":"\n<p>Me\u0111unarodni tim znanstvenika, pod vodstvom prof. dr. sc. Ane-Sun\u010dane Smith<br>s Instituta Ru\u0111er Bo\u0161kovi\u0107 (IRB) i Friedrich-Alexander Sveu\u010dili\u0161ta Erlangen-N\u00fcrnberg u Njema\u010dkoj, do\u0161ao je do potpuno novih spoznaja o utjecaju mehani\u010dkih svojstava na organizaciju i rast modela stani\u010dnog tkiva, koje u budu\u0107nosti mogu doprinijeti razumijevanju procesa regeneracije tkiva te dijagnostici razli\u010ditih patolo\u0161kih bolesti.<\/p>\n\n\n\n<p>Istra\u017eivanje je objavljeno u presti\u017enom znanstvenom \u010dasopisu <em>Physical Review X<\/em>, jednom od vode\u0107ih svjetskih \u010dasopisa u podru\u010dju fizike.<\/p>\n\n\n\n<p>Tijekom \u017eivotnog vijeka, zbog bolesti ili ozljeda u organizmu mijenjaju se elasti\u010dna svojstva stani\u010dnih mikro-okru\u017eenja. Prilagodbe na te promjene do sada su se analizirale na razini individualnih stanica, me\u0111utim mehani\u010dki utjecaji mikro-okru\u017eenja na tkiva nisu do sada bili sustavno istra\u017eeni. Primjenjuju\u0107i metode teorijske i eksperimentalne biofizike, u radu su se prou\u010davala jednostavna modelna tkiva epitela. <\/p>\n\n\n\n<p>Istra\u017eivanje je pokazalo da tvrdo\u0107a izvanstani\u010dne matrice diktira organizaciju i brzinu rasta tokom razvoja tkiva od razine proteina koji su odgovorni za mehanoosjetljivost, preko oblika stanica, do same gusto\u0107e stanica u tkivima. Zanimljivo je ipak da dok<br>se s elasti\u010dnosti okoline mijenja oblik stanica i njihova pokretljivost, organizacija funkcionalnog tkiva je u topolo\u0161kom smislu neovisna o uvjetima rasta.<\/p>\n\n\n\n<p>Posebno je zadovoljstvo istaknuti doprinos mladih istra\u017eiva\u010da u ovom istra\u017eivanju, u kojem su, uz kolege i suradnike s IRB-a, Sveu\u010dili\u0161ta Friedrich-Alexander u Erlangen N\u00fcrnbergu i Sveu\u010dili\u0161ta u G\u00f6ttingenu, sudjelovali i student zagreba\u010dkog Fakulteta elektrotehnike i ra\u010dunarstva Lovro Nui\u0107 te Jakov Lovri\u0107, doktorand u Grupi profesorice Smith. <\/p>\n\n\n\n<p>Doprinos Jakova Lovri\u0107a je bila topolo\u0161ka analiza strukture tkiva, dok je Lovro Nui\u0107 razvio ra\u010dunalnu simulaciju rasta tkiva, te je za to, s kolegom Lukom Rogi\u0107em, studentom fizike na Prirodoslovno-matemati\u010dkom fakultetu u Zagrebu, dobio i Rektorovu nagradu 2021. godine.<br><\/p>\n\n\n\n<p>&#8216;Ovaj rezultat ukazao nam je na kompliciraniju vezu izme\u0111u gusto\u0107e i pokretljivosti stanica, nego \u0161to nam je to ranije bilo poznato. Utvrdili smo da je organizacija epitelnog tkiva vrlo robusna usprkos velikim varijacijama u gusto\u0107ama tkiva koje su vo\u0111ene razli\u010ditim tvrdo\u0107ama mikro-okru\u017eenja. To nam ukazuje da je u stani\u010dnim tkivima gusto\u0107a rezultat adaptacije, te da se topologija, odnosno organizacija stanica, aktivno kontrolira kako bi tkivo izvr\u0161avalo svoju funkciju. Ta \u010dinjenica mo\u017ee se iskoristiti u dijagnostici, a ima potencijalne implikacije u razumijevanju procesa regeneracije epitela,&#8221; zaklju\u010duje prof. dr. sc. Ana Sun\u010dana Smith,<br>voditeljica istra\u017eivanja.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Me\u0111unarodni tim znanstvenika, pod vodstvom prof. dr. sc. Ane-Sun\u010dane Smiths Instituta Ru\u0111er Bo\u0161kovi\u0107 (IRB) i Friedrich-Alexander Sveu\u010dili\u0161ta Erlangen-N\u00fcrnberg u Njema\u010dkoj, do\u0161ao je do potpuno novih spoznaja o utjecaju mehani\u010dkih svojstava na organizaciju i rast modela stani\u010dnog tkiva, koje u budu\u0107nosti mogu doprinijeti razumijevanju procesa regeneracije tkiva te dijagnostici razli\u010ditih patolo\u0161kih bolesti. Istra\u017eivanje je objavljeno u [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21061157,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16326],"tags":[22934,18516,22936,22935,17089],"class_list":["post-21061156","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-biologija","tag-homeostaza","tag-istrazivanje","tag-organizam","tag-stanicno-tkivo","tag-tkivo"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21061156","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21061156"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21061156\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21061157"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21061156"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21061156"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21061156"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}