{"id":21061167,"date":"2021-10-10T00:14:50","date_gmt":"2021-10-09T22:14:50","guid":{"rendered":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/?p=21061167"},"modified":"2021-10-10T00:14:51","modified_gmt":"2021-10-09T22:14:51","slug":"znanstvenici-rekonstruirali-lica-drevnih-egipatskih-mumija","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/znanstvenici-rekonstruirali-lica-drevnih-egipatskih-mumija\/","title":{"rendered":"Znanstvenici rekonstruirali lica drevnih egipatskih mumija"},"content":{"rendered":"\n<p>Misterij drevnih egipatskih mumija godinama fascinira ljude diljem svijeta, a sada su istra\u017eiva\u010di objavili nove fotografije koje prikazuju kako su vrlo vjerojatno izgledale. <\/p>\n\n\n\n<p>Istra\u017eiva\u010di iz tvrtke za DNK tehnologiju Parabon NanoLabs u SAD-u koristili su DNK podatke za izradu 3D slike lica triju mumija. <\/p>\n\n\n\n<p>DNK svake osobe je potpuno jedinstven i nosi va\u017ene genetske podatke o osobi poput boje o\u010diju, boje kose i visine. Fenotipizacija DNK uklju\u010duje kori\u0161tenje DNK pojedinca za predvi\u0111anje kako je mo\u017eda izgledao za vrijeme svog \u017eivota. <\/p>\n\n\n\n<div class=\"wp-block-image\"><figure class=\"aligncenter size-full\"><img decoding=\"async\" width=\"800\" height=\"450\" src=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2021\/10\/mumije.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-21061169\" srcset=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2021\/10\/mumije.jpg 800w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2021\/10\/mumije-300x169.jpg 300w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2021\/10\/mumije-768x432.jpg 768w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2021\/10\/mumije-600x337.jpg 600w\" sizes=\"(max-width: 800px) 100vw, 800px\" \/><figcaption>Foto: Parabon NanoLabs<\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n\n<p>Znanstvenici su upotrijebili DNK podatke iz mumificiranih ostataka te su fenotipizacijom DNK rekreirali lica trojice mu\u0161karaca koji su \u017eivjeli u starom Egiptu prije vi\u0161e od 2000 godina. Vjeruje se da su \u017eivjeli u ju\u017enom egipatskom selu i da su sahranjeni izme\u0111u 1380. godine prije nove ere i 425. godine, pi\u0161e <em><a href=\"https:\/\/www.bbc.co.uk\/newsround\/58736942\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">BBC<\/a><\/em>.<\/p>\n\n\n\n<p>Tako\u0111er, utvr\u0111eno je da su svi imali svjetlosme\u0111u ko\u017eu s tamnim o\u010dima i kosom te da je njihov genetski sastav zapravo bio bli\u017ei suvremenim ljudima s Mediterana ili Bliskog istoka nego onima koji danas \u017eive u Egiptu. <\/p>\n\n\n\n<p>Kona\u010dna digitalna rekonstrukcija prikazuje tri mumije kao 25-godi\u0161njake.<\/p>\n\n\n\n<p>Vjeruje se da bi ova tehnologija mogla biti od velike koristi u kaznenim predmetima za utvr\u0111ivanje identiteta nepoznatih nestalih osoba ili kao pomo\u0107 u potrazi za potencijalnim osumnji\u010denicima za koje se vjeruje da su mo\u017eda po\u010dinili zlo\u010din. <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Misterij drevnih egipatskih mumija godinama fascinira ljude diljem svijeta, a sada su istra\u017eiva\u010di objavili nove fotografije koje prikazuju kako su vrlo vjerojatno izgledale. Istra\u017eiva\u010di iz tvrtke za DNK tehnologiju Parabon NanoLabs u SAD-u koristili su DNK podatke za izradu 3D slike lica triju mumija. DNK svake osobe je potpuno jedinstven i nosi va\u017ene genetske podatke [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21061168,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16331],"tags":[16501,18082,22937,19121,22024],"class_list":["post-21061167","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-arheologija-i-paleontologija","tag-dnk","tag-egipat","tag-mumije","tag-rekonstrukcija","tag-znanstvenici"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21061167","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21061167"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21061167\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21061168"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21061167"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21061167"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21061167"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}