{"id":21061319,"date":"2022-06-04T20:52:00","date_gmt":"2022-06-04T18:52:00","guid":{"rendered":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/?p=21061319"},"modified":"2022-06-05T00:43:25","modified_gmt":"2022-06-04T22:43:25","slug":"britanac-koji-je-prvi-na-svijetu-dobio-3d-printano-protetsko-oko","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/britanac-koji-je-prvi-na-svijetu-dobio-3d-printano-protetsko-oko\/","title":{"rendered":"Britanac koji je prvi na svijetu dobio 3D printano protetsko oko"},"content":{"rendered":"\n<p>U doba kad su protetike prvi put stvorene, nisu bile nu\u017eno dizajnirane da opona\u0161aju stvarne dijelove ljudskog tijela. Uglavnom su bile dizajnirane da budu funkcionalne, \u0161to ima smisla. <\/p>\n\n\n\n<p>Me\u0111utim, tijekom godina po\u010dele su se pojavljivati realisti\u010dnije protetike, neke \u010dak dovoljno tehnolo\u0161ki unaprije\u0111ene da prakti\u010dki opona\u0161aju funkcionalnost stvarnog dijela tijela. <\/p>\n\n\n\n<p>Sada se dogodio jo\u0161 jedan korak naprijed pa je in\u017eenjer po imenu Steve Verze iz Hackneyja u Ujedinjenom Kraljevstvu postao prva osoba na svijetu koja je dobila 3D printano protetsko oko. Kao \u0161to na fotografiji mo\u017eete vidjeti, nije uo\u010dljivo u kojem oku se nalazi proteza, a to mo\u017eemo zahvaliti upotrebi 3D ispisa koji poma\u017ee u stvaranju realisti\u010dnijeg izgleda i osje\u0107aja &#8220;dubine&#8221; zjenice. <\/p>\n\n\n\n<p>Ovo predstavlja zna\u010dajan napredak u odnosu na protetske o\u010di u pro\u0161losti koje su tradicionalno ru\u010dno oslikane i ne izgledaju uvijek kao prave o\u010di osobe. Tako\u0111er, njihova izrada traje du\u017ee, oko \u0161est tjedana, a rije\u010d je i o invazivnom postupku. S 3D ispisom takve brige nestaju. <\/p>\n\n\n\n<p>Ne samo da 3D ispis mo\u017ee pomo\u0107i u stvaranju realisti\u010dnije protetike u samo nekoliko sati, ve\u0107 se tehnologija mo\u017ee koristiti i za skeniranje o\u010dne duplje osobe kako bi se stvorilo bolje prianjanje, \u0161to je manje invazivan postupak. Sve u svemu, uklju\u010duju\u0107i proces dorade, poliranja i uklapanja oka, potrebno je oko dva do tri tjedna, \u0161to je upola manje vremena u usporedbi s tradicionalnom protetikom i postupkom, prenosi <em><a href=\"https:\/\/www.ubergizmo.com\/2021\/11\/british-man-first-in-world-3d-printed-eye\/\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">Ubergizmo<\/a><\/em>. <\/p>\n\n\n\n<p>Stru\u010dnjaci se nadaju da \u0107e predstoje\u0107e klini\u010dko ispitivanje pru\u017eiti \u010dvrste dokaze o vrijednosti ove nove tehnologije te da \u0107e pokazati koliku razliku \u010dini za pacijente. Uz to, ovakva procedura bi potencijalno mogla smanjiti liste \u010dekanja. <a href=\"https:\/\/pcpress.rs\/3d-stampa-novi-mostovi-spajaju-ljude\/\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\"><\/a><\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/i1.wp.com\/pcpress.rs\/wp-content\/uploads\/2021\/11\/3D-printed-eye.jpg?ssl=1\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\"><\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>U doba kad su protetike prvi put stvorene, nisu bile nu\u017eno dizajnirane da opona\u0161aju stvarne dijelove ljudskog tijela. Uglavnom su bile dizajnirane da budu funkcionalne, \u0161to ima smisla. Me\u0111utim, tijekom godina po\u010dele su se pojavljivati realisti\u010dnije protetike, neke \u010dak dovoljno tehnolo\u0161ki unaprije\u0111ene da prakti\u010dki opona\u0161aju funkcionalnost stvarnog dijela tijela. Sada se dogodio jo\u0161 jedan korak [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21061320,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16324],"tags":[17048,17891,22971,22972],"class_list":["post-21061319","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-tehnologija","tag-3d-printanje","tag-oko","tag-protetika","tag-protetsko-oko"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21061319","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21061319"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21061319\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21061322,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21061319\/revisions\/21061322"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21061320"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21061319"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21061319"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21061319"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}