Jedna od neposrednih tema konferencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama bio je ciklus ugljika, odnosno rast koncentracije stakleni\u010dkih plinova te njihov utjecaj na klimatsku krizu. Nedavno objavljeno istra\u017eivanje donosi nove spoznaje, va\u017ene za razumijevanje globalnog ciklusa ugljika.<\/p>\n\n\n\n
Istra\u017euju\u0107i uvjete pre\u017eivljavanja kokolitoforida, jedne od najzna\u010dajnijih skupina algi u oceanu, u uvjetima bez svjetlosti, Jelena Godrijan<\/strong>, znanstvenica u Laboratoriju za biogeokemiju mora i atmosfere Instituta Ru\u0111er Bo\u0161kovi\u0107 (IRB<\/a>) je, u suradnji s kolegama iz SAD-a Davidom Drapeauom i Williamom Balchom s Bigelow laboratorija za oceanske znanosti, do\u0161la do novih spoznaja va\u017enih za razumijevanje globalnog ciklusa ugljika. Rezultati su objavljeni u uglednom \u010dasopisu ‘New Phytologist<\/a>‘.<\/p>\n\n\n\n Kemijski element ugljik igra sredi\u0161nju ulogu u klimi i \u017eivotu na Zemlji. Kru\u017eenje ugljika izme\u0111u zraka, biljaka, \u017eivotinja, ljudi, zemlje, sedimenata, mora i oceana naziva se globalnim ciklusom ugljika. Oceani i mora igraju temeljnu ulogu u globalnom ciklusu ugljika, poma\u017eu\u0107i u regulaciji atmosferske koncentracije stakleni\u010dkog plina ugljikovog dioksida.<\/p>\n\n\n\n Regulacija se odvija pomo\u0107u biolo\u0161ke pumpe, procesima koji prenose ugljik s povr\u0161ine u duboki ocean. U tim procesima sudjeluju fotosintetski organizmi koji umiranjem i agregacijom tonu na dno oceana, gdje se molekule ugljika doslovno zakopaju na milijune godina. Za kru\u017eenje ugljika va\u017ena je i karbonatna pumpa koja uklju\u010duje proces kalcifikacije, proizvodnje kalcijevog karbonata. <\/p>\n\n\n\n Alge su fotosintetski organizmi koji uz pomo\u0107 svjetlosti pretvaraju otopljeni ugljikov dioksid iz mora u svoje gra\u0111evne molekule. Dugo se vremena smatralo da su alge sposobne koristiti samo fotosintezu za razmno\u017eavanje i izgradnju svojih stanica, ali novim istra\u017eivanjima pokazalo se da su sposobne za fleksibilnu odnosno miksotrofnu prehranu.<\/p>\n\n\n\n Istra\u017euju\u0107i ove procese dr. sc. Jelena Godrijan i suradnici prou\u010davali su kokolitoforide, sitne jednostani\u010dne alge s oklopom koji \u010dine plo\u010dice kalcijevog karbonata. Dokazali su da kokolitoforidi mogu zaobi\u0107i ugljikov dioksid i fotosintezu te, kao gra\u0111evne molekule, koristiti otopljene organske molekule koje u obilju nalazimo u morima i oceanima.<\/p>\n\n\n\n Za ekologiju, ali i evoluciju kokolitoforida va\u017ena su dva slu\u010daja u kojima fotosinteza nije mogu\u0107a, a to su: duboki ocean u koji svjetlost ne dopire, ali je nastanjen kokolitoforidima, te pad meteora prije 65 milijuna godina nakon kojega do povr\u0161ine Zemlje du\u017ee razdoblje nije dopirala sun\u010deva svjetlost (oko 60 dana). To je dovelo do izumiranja ne samo dinosaura, ve\u0107 i 90 posto morskih organizama koji su imali oklope od kalcijevog karbonata, uklju\u010duju\u0107i i kokolitoforide.<\/p>\n\n\n\n ”Nizom eksperimenata, mi smo pokazali da ove alge imaju fleksibilnost u prehrani te da unose otopljene molekule, acetata, manitola i glicerola u svoje stanice. Ta fleksibilnost im omogu\u0107uje pre\u017eivljavanje u mraku najmanje 30 dana te \u010dak i razmno\u017eavanje pri ve\u0107im koncentracijama tih molekula. Kori\u0161tenjem radioaktivnih oblika ovih navedenih molekula pokazali smo da kokolitoforidi nakon unosa odmah koriste te molekule kao gra\u0111evni materijal jer je zabilje\u017een minimalni gubitak radioaktivnosti iz stanica,” obja\u0161njava dr. Godrijan te dodaje kako su u jednom od eksperimenata zabilje\u017eili radioaktivni otisak i u kalcijevom karbonatu koji \u010dini oklop stanica kokolitoforida, \u0161to je najva\u017enije otkri\u0107e ovih eksperimenata.<\/p>\n\n\n\n ”\u010cinjenica da se otopljeni organski ugljik ugra\u0111uje i u kalcijev karbonat, zasad nepoznatim procesom iznimno je va\u017ena jer direktno povezuje ina\u010de odvojene komponente ciklusa ugljika, odnosno biolo\u0161ku i karbonatnu pumpu. Rezultat do kojeg smo do\u0161li zahtijeva dodatna istra\u017eivanja o kru\u017eenju ugljika i ulozi koju kokolitoforidi imaju u njemu,” zaklju\u010duje dr. Godrijan.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Jedna od neposrednih tema konferencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama bio je ciklus ugljika, odnosno rast koncentracije stakleni\u010dkih plinova te njihov utjecaj na klimatsku krizu. Nedavno objavljeno istra\u017eivanje donosi nove spoznaje, va\u017ene za razumijevanje globalnog ciklusa ugljika. Istra\u017euju\u0107i uvjete pre\u017eivljavanja kokolitoforida, jedne od najzna\u010dajnijih skupina algi u oceanu, u uvjetima bez svjetlosti, Jelena Godrijan, znanstvenica […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21061326,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16326],"tags":[16828,16772,22974,22961,22975,22973,16846,16798],"class_list":["post-21061325","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-biologija","tag-alge","tag-atmosfera","tag-biogeokemija","tag-institut-ruder-boskovic","tag-jelena-godrijan","tag-kokolitoforidi","tag-more","tag-ugljik"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21061325","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21061325"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21061325\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21061327,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21061325\/revisions\/21061327"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21061326"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21061325"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21061325"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21061325"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}