{"id":21061333,"date":"2021-12-05T19:16:51","date_gmt":"2021-12-05T18:16:51","guid":{"rendered":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/?p=21061333"},"modified":"2021-12-05T19:16:52","modified_gmt":"2021-12-05T18:16:52","slug":"tim-s-instituta-ruder-boskovic-razvija-novi-test-za-utvrdivanje-kakvoca-voda","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/tim-s-instituta-ruder-boskovic-razvija-novi-test-za-utvrdivanje-kakvoca-voda\/","title":{"rendered":"Tim s Instituta Ru\u0111er Bo\u0161kovi\u0107 razvija novi test za utvr\u0111ivanje kakvo\u0107a voda"},"content":{"rendered":"\n

U sklopu novog europskog projekta vrijednog 24 milijuna kuna tim znanstvenika iz\u00a0Laboratorija za procese talo\u017eenja<\/a>\u00a0Instituta Ru\u0111er Bo\u0161kovi\u0107 (IRB) zajedno s tvrtkom Labena razvijat \u0107e test na osnovi nukleinskih kiselina za vodena tijela.<\/p>\n\n\n\n

Ovaj test trebao bi omogu\u0107iti pouzdanu i brzu identifikaciju organizama, invazivnih vrsta, patogena, u morima, slatkovodnim vodama, ribogojili\u0161tima, krhkim ekosustavima, lukama, gdje brodovi iz cijelog svijeta sa sobom nose razli\u010dite biljke i \u017eivotinje, a kako bi se pobolj\u0161ao nadzor kakvo\u0107e vode.<\/p>\n\n\n\n

Naime, kad je bogatstvo voda u pitanju, Hrvatska, prema istra\u017eivanju Eurostata iz 2019. godine. ima najvi\u0161e zaliha vode po glavi stanovnika u EU, dok se prema izvje\u0161\u0107u o dostupnosti voda i bogatstvu izvora koje je izradio UNESCO, Hrvatska smjestila me\u0111u prvih pet u Europi i me\u0111u 40-ak najbogatijih zemalja svijeta.<\/p>\n\n\n\n

Me\u0111utim, dobro gospodarenje ovim prirodnim bogatstvom podrazumijeva o\u010duvanje dobre kvalitete voda. Zemlje \u010dlanice EU prema va\u017ee\u0107im direktivama moraju posti\u0107i cilj- vremenski ‘dobar status’ svih voda, \u0161tite\u0107i vodenu ekologiju, jedinstvena stani\u0161ta, resurse pitke vode i \u0161tite\u0107i vodu za kupanje. Trenuta\u010dne tradicionalne tehnike uzorkovanja vode su dugotrajne, ograni\u010dene dostupno\u0161\u0107u taksonomskih stru\u010dnjaka i te\u0161ko odr\u017eive kod dugoro\u010dnih pra\u0107enja, te mogu obuhva\u0107ati i prikupljanje potencijalno \u0161tetnih mikroorganizama.<\/p>\n\n\n\n

”Na\u0161 cilj je usporediti klasi\u010dni pristup procjeni biolo\u0161kih parametara s novim pristupom koji se zasniva na ekstrakciji i analizi okoli\u0161ne DNK, zatim stvoriti po\u010detnu bazu podataka koja je karakteristi\u010dna za na\u0161a vodna tijela, te u kona\u010dnici, razviti brze, efikasne i jeftine testove na osnovi DNK za vodena tijela,” obja\u0161njava dr. sc. Sandi Orli\u0107, koordinator projekta za IRB.<\/p>\n\n\n\n

Nositelj projekta je LABENA dru\u0161tvo s ograni\u010denom odgovorno\u0161\u0107u za savjetovanje i trgovinu laboratorijske i procesne opreme, a projekt se provodi u partnerstvu s Institutom Ru\u0111er Bo\u0161kovi\u0107 te Labena trgovina, svetovanje in proizvodnja laboratorijske opreme d.o.o. u Sloveniji.<\/p>\n\n\n\n

Na IRB-u ovaj projekt provodi tim znanstvenika iz Laboratorija za procese talo\u017eenje Zavoda za kemiju materijala. Projektni tim \u010dine znanstvenici: dr. sc. Damir Kralj, dr. sc. Nives Matijakovi\u0107 Mlinari\u0107, dr. sc. Tanja Vojvoda Zeljko, dr. sc. Maja Marinovi\u0107, dr.sc. \u017deljko Jak\u0161i\u0107, Andrea \u010ca\u010dkovi\u0107, a koordinator projekta za IRB je dr. sc. Sandi Orli\u0107. Labena tim vodi Borut \u010ceh, Mario Danani\u0107 te dr. sc. Teja Petra Muha.<\/p>\n\n\n\n

U Laboratorij za procese talo\u017eenje IRB-a pod vodstvom dr. sc. Damira Kralja znanstvenici se uspje\u0161no ve\u0107 niz godina bave istra\u017eivanjima mehanizama i kinetika talo\u017eenja \u010dvrstih faza te istra\u017eivanja procesa nastanka sedre. Ve\u0107 dugi niz godina znanstvenici laboratorija istra\u017euju razli\u010dite vodene ekosustave te zna\u010daj mikroba u istim, dok se u posljednje vrijeme u laboratoriju intenzivno razvijaju nove molekularne metode u istra\u017eivanju uloge mikroba u ekosustavima.<\/p>\n\n\n\n

Aktivnosti koje \u0107e provoditi tim s IRB-a u suradnji s kolegama iz Labene obuhva\u0107aju uzorkovanje vode, odabir ciljnih organizama za dizajniranje molekularnog testa s ciljem razvoja indikatorskog indexa vrste, provo\u0111enje i optimiziranje novih molekularnih testova specifi\u010dnih za ciljne vrste za rje\u0161avanje okoli\u0161nih problema i kvalitete vode uporabom metode sekvenciranja sljede\u0107e generacije, optimiziranje novih molekularnih testova specifi\u010dnih za ciljne vrste za rje\u0161avanje okoli\u0161nih problema i kvalitete vode uporabom metode ddPCR, bioinformati\u010dku analizu podataka dobivenih metodom sekvenciranja sljede\u0107e generacije te provjeru rezultata dobivenih metodama analize okoli\u0161ne DNA.<\/p>\n\n\n\n

”O\u010dekujemo da \u0107emo zahvaljuju\u0107i istra\u017eivanjima na ovom projektu kao kona\u010dan rezultat uspjeti na tr\u017ei\u0161te plasirati test za okoli\u0161nu DNK za vodena tijela te oformiti grupu mladih stru\u010dnjaka iz ovog vrlo propulzivnog podru\u010dja,” navodi dr. Orli\u0107 te dodaje kako je za potrebe novih istra\u017eivanja u Laboratoriju za procese talo\u017eenja IRB-a u sklopu ovog projekta nabavljena najsuvremenija oprema. Rije\u010d je instrumentima poput novog pretra\u017eenog elektronskog mikroskopa, invertnog mikroskopa, svjetlosnog mikroskopa s fluorescencijom, ionskog kromatografa, visokoproto\u010dnog teku\u0107inskog kromatografa te PCR-a u realnom vremenu.<\/p>\n\n\n\n

Ovi instrumenti omogu\u0107it \u0107e znanstvenicima da provedu visokoproto\u010dnu analizu pigmenata, aminokiselina, \u0161e\u0107era i aniona te kationa u vodenim ekosustavima. Povrh toga, znanstvenici \u0107e mo\u0107i kvantificirati najsuvremenijim mikroskopijskim i molekularnim metodama mikrobe u vodenim ekosustavima te njihov odgovor na promjene u okoli\u0161u.<\/p>\n\n\n\n

”S obzirom na to da se molekularne metode koje se zasnivaju na analizi DNK iz okoli\u0161a danas vrlo propulzivno \u0161ire i omogu\u0107uju veliku i jednostavnu primjenu, veliki je broj potencijalnih zainteresiranih korisnika i to od javnih institucija do privatnih i pravnih osoba; dr\u017eavne i javnopravnih organizacija koje su sukladno propisima du\u017ene skrbiti o kakvo\u0107i javnih voda (jezera, rijeke, more); upravitelji nacionalnih parkova s vodenim povr\u0161inama; vlasnici ribogojili\u0161ta; investitori koji su dru\u0161tveno odgovorni i brinu o za\u0161titi okoli\u0161a; istra\u017eiva\u010dke organizacije te biotehnolo\u0161ke kompanije,” obja\u0161njava dr. Orli\u0107 te dodaje kako je ovo prvi projekt koji IRB ima s tvrtkom Labena Hrvatska i Slovenija.<\/p>\n\n\n\n

”Labena Slovenija ima vrlo zna\u010dajan laboratorijski centar u Ljubljani i podru\u010dja farmacije i medicine, te je ovo i njima prvi ‘izlet’ u podru\u010dje ekologije gdje \u0107e im iskustva IRB-a mnogo zna\u010diti, dok \u0107e nama korisno biti njihovo iskustvo i znanja u komercijalizaciji,” zaklju\u010duje dr. Orli\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Ovaj projekt punog naziva ‘Razvoj testa na osnovi nukleinskih kiselina za identifikaciju vrsta koje ukazuju na kvalitetu vode’ financira se iz Europskog fonda za regionalni razvoj u sklopu Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020, a u sklopu poziva ‘Pove\u0107anje razvoja novih proizvoda i usluga koji proizlaze iz aktivnosti istra\u017eivanja razvoja – faza II (IRI2)’. Ukupna vrijednost projekta jest oko 24 milijuna kuna, a od \u010dega je IRB-u dodijeljeno 8 milijuna kuna bespovratnih sredstava.<\/p>\n\n\n\n

Institut Ru\u0111er Bo\u0161kovi\u0107 do sada u sklopu programa IRI (1 i 2), ima deset ugovorenih projekata ukupne vrijednosti preko 37 milijuna kuna. Institut ove projekte provodi u suradnji s tvrtkama na razvoju novih proizvoda i tehnologija. Ovakvi projekti klju\u010dni su u procesu ja\u010danja konkurentnosti Hrvatske kroz inovacije i nove proizvode.<\/p>\n\n\n\n

Izvor: IRB<\/a><\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Dobro gospodarenje vodom kao jednim od najvrjednijih prirodnih bogatstava podrazumijeva o\u010duvanje dobre kvalitete voda. Trenuta\u010dne tradicionalne tehnike uzorkovanja vode su dugotrajne, ograni\u010dene dostupno\u0161\u0107u taksonomskih stru\u010dnjaka i te\u0161ko odr\u017eive kod dugoro\u010dnih pra\u0107enja, zato znanstvenici IRB-a u suradnji s tvrtkom Labena rade na novom rje\u0161enju.<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21061334,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16326],"tags":[22961,22978,19406,22977],"class_list":["post-21061333","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-biologija","tag-institut-ruder-boskovic","tag-kakvoca-vode","tag-test","tag-tim"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21061333","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21061333"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21061333\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21061336,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21061333\/revisions\/21061336"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21061334"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21061333"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21061333"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21061333"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}