{"id":21061356,"date":"2021-12-13T12:58:39","date_gmt":"2021-12-13T11:58:39","guid":{"rendered":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/?p=21061356"},"modified":"2021-12-13T12:58:40","modified_gmt":"2021-12-13T11:58:40","slug":"tvrtka-deepmind-najavila-umjetnu-inteligenciju-za-koju-tvrdi-da-moze-citati-poput-srednjoskolca","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/tvrtka-deepmind-najavila-umjetnu-inteligenciju-za-koju-tvrdi-da-moze-citati-poput-srednjoskolca\/","title":{"rendered":"Tvrtka DeepMind najavila umjetnu inteligenciju za koju tvrdi da mo\u017ee \u010ditati poput srednjo\u0161kolca"},"content":{"rendered":"\n

Alphabetova tvrtka za istra\u017eivanje umjetne inteligencije DeepMind najavila je sljede\u0107u generaciju svog AI jezi\u010dnog modela, za koji tvrdi da mo\u017ee \u010ditati tekst ba\u0161 poput osobe srednjo\u0161kolskog uzrasta. <\/p>\n\n\n\n

Rije\u010d je o algoritmu koji nosi naziv Gopher, a koji je uspio zna\u010dajno pobolj\u0161ati razumijevanje onoga \u0161to \u010dita, a sve zahvaljuju\u0107i velikim koli\u010dinama teksta na kojima je trenirao. <\/p>\n\n\n\n

DeepMind isti\u010de da njihov algoritam ima 280 milijardi parametara, koji su mjera veli\u010dine i slo\u017eenosti. To zna\u010di da se nalazi negdje izme\u0111u OpenAI GPT-3 (175 milijardi parametara) i Megatrona (530 milijardi parametara) iza kojeg stoje Microsoft i NVIDIA, pi\u0161e Futurism<\/a><\/em>.<\/p>\n\n\n\n

Tako\u0111er, u priop\u0107enju stoji da bi nam takav sustav mogao omogu\u0107iti sigurno i u\u010dinkovito sa\u017eimanje informacije i pru\u017eanje stru\u010dnih savjeta u vezi podru\u010dja za koje se specijalizirao. <\/p>\n\n\n\n

Model Gopher je na posljednjem testiranju pokazao da se polako, ali sigurno, pribli\u017eava ljudskoj razini razumijevanja teksta, dok u logi\u010dkim i matemati\u010dkim zadacima i dalje stagnira. \u0160to vi\u0161e parametara odre\u0111eni sustav ima, to su rje\u0161enja to\u010dnija. Ipak, tu postoje mnogi drugi problemi, kao stereotipne gre\u0161ke koje vode do pogre\u0161nih zaklju\u010daka. <\/p>\n\n\n\n

Algoritmi poput Gophera kori\u0161teni su u pro\u0161losti za komercijalne proizvode kao \u0161to su digitalni pomo\u0107nici i prevoditelji. Iz tvrtke DeepMind navode da je Gopher tijekom testa uspio voditi potpuni dijalog s \u010dovjekom s “iznena\u0111uju\u0107om” razinom koherentnosti, \u0161to je svakako dobar put u budu\u0107nost.<\/p>\n\n\n\n

Ipak, kako alati umjetne inteligencije napreduju, istra\u017eiva\u010di su primorani suo\u010diti se s drugim problemima i mogu\u0107im budu\u0107im zloupotrebama. Postoji mogu\u0107nost da bi se takvi algoritmi koristili za \u0161irenje dezinformacija ili propagande. <\/p>\n\n\n\n

Unato\u010d iznimnom napretku razvoja umjetne inteligencije i \u010dak uz sve tekstove na internetu, podu\u010davanje jezi\u010dnih modela poput Gophera da razumiju test i \u010ditaju izme\u0111u redaka pokazuje se mnogo kompleksnijim nego \u0161to to mnogi istra\u017eiva\u010di vole priznati. <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Alphabetova tvrtka za istra\u017eivanje umjetne inteligencije DeepMind najavila je sljede\u0107u generaciju svog AI jezi\u010dnog modela, za koji tvrdi da mo\u017ee \u010ditati tekst ba\u0161 poput osobe srednjo\u0161kolskog uzrasta. Rije\u010d je o algoritmu koji nosi naziv Gopher, a koji je uspio zna\u010dajno pobolj\u0161ati razumijevanje onoga \u0161to \u010dita, a sve zahvaljuju\u0107i velikim koli\u010dinama teksta na kojima je trenirao. […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21061357,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16324],"tags":[20174,22986,22987,17709,22985,16770,17261],"class_list":["post-21061356","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-tehnologija","tag-ai","tag-algoritam","tag-alphabet","tag-citanje","tag-deepmind","tag-jezik","tag-umjetna-inteligencija"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21061356","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21061356"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21061356\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21061359,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21061356\/revisions\/21061359"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21061357"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21061356"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21061356"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21061356"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}