{"id":21061412,"date":"2022-01-04T19:59:22","date_gmt":"2022-01-04T18:59:22","guid":{"rendered":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/?p=21061412"},"modified":"2022-01-04T19:59:23","modified_gmt":"2022-01-04T18:59:23","slug":"sest-znanstvenih-otkrica-koja-su-obiljezila-2021-godinu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/sest-znanstvenih-otkrica-koja-su-obiljezila-2021-godinu\/","title":{"rendered":"\u0160est znanstvenih otkri\u0107a koja su obilje\u017eila 2021. godinu"},"content":{"rendered":"\n<p>Protekla godina bila je godina mnogih istra\u017eivanja i znanstvenih otkri\u0107a, a donijela nam je raznovrsne spoznaje, od supermasivne crne rupe pa do DNK iz zuba milijun godina starog mamuta. Akademski \u010dasopis <em><a href=\"https:\/\/www.sciencenews.org\/article\/surprising-science-records-superlatives-2021\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">Science News<\/a><\/em> kreirao je listu od \u0161est znanstvenih otkri\u0107a koja su obilje\u017eila 2021. godinu i to: <\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">1. Najstarija supermasivna crna rupa <\/h2>\n\n\n\n<p>Prije vi\u0161e od 13 milijardi godina, kada je svemir bio star samo 670 milijuna godina, nastala je ova crna rupa. S masom od 1,6 milijardi Sunca, novootkrivena supermasivna crna rupa J0313-1806 dvostruko je te\u017ea i 20 milijuna godina starija od prethodnog rekordera za najstariju poznatu crnu rupu. Ova drevna supermasivna crna rupa je toliko velika da dovodi u pitanje tezu o tome kako su se crne rupe formirale u pro\u0161losti. <\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">2. Najni\u017ea izmjerena gravitacija<\/h2>\n\n\n\n<p>Prema Isaacu Newtonu i Albertu Einsteinu, svaki objekt koji ima masu, tako\u0111er proizvodi i gravitaciju, \u010dak i ako je jedva primjetna. Znanstvenici su sada izmjerili gravitaciju zlatne kugle \u0161iroke 2 milimetra i te\u017eine oko 90 miligrama &#8211; najmanjeg objekta kojemu je ikad izmjerena gravitacijska sila. Malena kuglica je otkrila da se gravitacija pona\u0161a o\u010dekivano, \u010dak i kad je rije\u010d o vrlo maloj masi. Ipak, znanstvenici jo\u0161 uvijek \u017eele testirati kako se gravitacija pona\u0161a na jo\u0161 ni\u017eoj kvantnoj skali, gdje se mogu primijeniti druga\u010dija pravila fizike.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">3. Najstarija \u017eivotinja koja je imala pal\u010deve<\/h2>\n\n\n\n<p>Pterosaur star 160 milijuna godina, koji je dobio nadimak <em>Monkeydactyl <\/em>, postao je najstarija poznata \u017eivotinja koja je imala pla\u010deve. Ovaj lete\u0107i reptil, slu\u017ebenog naziva  <em>Kunpengopterus antipollicatus<\/em>, svoje je pla\u010deve najvjerojatnije koristio za penjanje po drve\u0107u na podru\u010dju dana\u0161nje sjeveroisto\u010dne Kine.  Uz to, znanstvenici smatraju da su mu pal\u010devi koristili i pri hvatanju kukaca i druge vrste plijena. <\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">4. Crna rupa koja guta zvijezdu<\/h2>\n\n\n\n<p>Znanstvenici su prvi put uspjeli vidjeti kako crna rupa guta neutronsku zvijezdu, odnosno ostatke mrtve supergigantske zvijezde. Astronomi su taj doga\u0111aj otkrili mjerenjem gravitacijskih valova koji su proiza\u0161li iz sudara dva objekta koji su doprli do Zemlje. Svi prethodno identificirani izvori ovih valova u prostoru i vremenu sastojali su se od sudara dva sli\u010dna objekta, kao \u0161to su dvije neutronske zvijezde ili dvije crne rupe. <\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">5. Najstarija prona\u0111ena \u017eivotinjska DNK<\/h2>\n\n\n\n<p>Zub sibirskog mamuta koji je \u017eivio prije vi\u0161e od milijun godina ponudio je najstariju \u017eivotinjsku DNK ikada. Prethodni rekorder bio je 700.000 godina star fosilizirani konj. Znanstvenici pretpostavljaju da ovo otkri\u0107e predstavlja vremenski maksimum koliko dugo DNK mo\u017ee opstati. Geni mamuta sugeriraju da je pripadao do sada nepoznatoj vrsti. <\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">6. Otkriven najve\u0107i postotak DNK Denisovskog \u010dovjeka kod filipinskog plemena <\/h2>\n\n\n\n<p>Tajanstvena skupina hominida poznata kao Denisovci je davno izumrla, ali ne bez traga. Genetska analiza pokazala je da autohtono pleme Ayta Magbukon na Filipinima u svojoj DNK ima oko pet posto DNK Denisovaca. To je najvi\u0161a razina denisovskog porijekla koja je ikad prona\u0111ena na svijetu. <\/p>\n\n\n\n<p>Istra\u017eiva\u010di koriste ove rezultate kako bi, zajedno s genetskim tragovima iz drugih skupina koje nose denisovsku DNK, pratili kretanje Denisovaca kroz jugoisto\u010dnu Aziju, Papuu Novu Gvineju i Australiju. <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Protekla godina bila je godina mnogih istra\u017eivanja i znanstvenih otkri\u0107a, a donijela nam je raznovrsne spoznaje, od supermasivne crne rupe pa do DNK iz zuba milijun godina starog mamuta. Akademski \u010dasopis Science News kreirao je listu od \u0161est znanstvenih otkri\u0107a koja su obilje\u017eila 2021. godinu i to: 1. Najstarija supermasivna crna rupa Prije vi\u0161e od [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21061413,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[1],"tags":[16483,16501,16645,20982,18006,22024,17043],"class_list":["post-21061412","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-znanost","tag-crna-rupa","tag-dnk","tag-gravitacija","tag-otkrice","tag-svemir-2","tag-znanstvenici","tag-zvijezda"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21061412","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21061412"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21061412\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21061415,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21061412\/revisions\/21061415"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21061413"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21061412"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21061412"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21061412"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}