{"id":21061417,"date":"2022-01-06T20:21:10","date_gmt":"2022-01-06T19:21:10","guid":{"rendered":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/?p=21061417"},"modified":"2022-01-06T20:21:11","modified_gmt":"2022-01-06T19:21:11","slug":"bakterijske-zajednice-u-povrsinskom-sloju-dvaju-troficki-razlicitih-morskih-ekosustava","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/bakterijske-zajednice-u-povrsinskom-sloju-dvaju-troficki-razlicitih-morskih-ekosustava\/","title":{"rendered":"Bakterijske zajednice u povr\u0161inskom sloju dvaju trofi\u010dki razli\u010ditih morskih ekosustava"},"content":{"rendered":"\n

Znanstvenici ZIMO-a iz\u00a0Laboratorija za fiziku mora i kemiju vodenih sustava<\/a>\u00a0u suradnji s\u00a0Institutom za more i priobalje<\/a>, Sveu\u010dili\u0161ta u Dubrovniku, istra\u017eili su strukturu, brojnost i prostorno-vremensku dinamiku bakterijskih zajednica u povr\u0161inskom mikrosloju (bakterioneuston) i podpovr\u0161inskom sloju (bakterioplankton) eutrofnog Rogozni\u010dkoga jezera (Zmajevo oko) i obalnoj postaji oligotrofnog Jadranskoga mora.<\/p>\n\n\n\n

Rezultati studije objavljeni su u uglednom \u010dasopisu\u00a0Microbial Ecology<\/a>, razvrstanom unutar 10% najboljih \u010dasopisa u podru\u010dju morske i slatkovodne biologije.<\/p>\n\n\n\n

Povr\u0161inski mikrosloj mora je tanka (1 \u2013 1000 \u00b5m) granica granica izme\u0111u mora i atmosfere, koja je po svojim fizikalno-kemijskim svojstvima razli\u010dita od podpovr\u0161inskog sloja. S obzirom da mora i oceani prekrivaju >70 % Zemljine povr\u0161ine, mikrosloj je ujedno i iznimno veliki okoli\u0161.<\/p>\n\n\n\n

Ova granica hidrosfere i atmosfere od iznimne je va\u017enosti za biogeokemijsko kru\u017eenje elemenata, budu\u0107i da svaki spoj koji ulazi ili izlazi iz mora i oceana mora pro\u0107i kroz ovaj sloj. Ta karateristika povr\u0161inskog mikrosloja \u010dini ga iznimno va\u017enim u izmjeni plinova, energije i organske tvari te na taj na\u010din direktno utje\u010de i na klimu.<\/p>\n\n\n\n

S druge strane, intenzivno UV zra\u010denje, fluktuacije temperature i saliniteta, visoke koncentracije te\u0161kih metala i drugih zaga\u0111ivala \u010dine mikrosloj prili\u010dno ”negostoljubivim” stani\u0161tem. Kao i u mnogim drugim ekstremnim okoli\u0161ima, bakterije i arheje dominiraju i povr\u0161inskim mikroslojem mora, u kojem imaju klju\u010dnu ulogu u produkciji i transformaciji razli\u010ditih spojeva. Stoga se razumijevanje njihove strukture, brojnost i prostorno-vremenske dinamike smatra jednim od sredi\u0161njih ciljeva morske mikrobne ekologije.<\/p>\n\n\n\n

U ovom istra\u017eivanju dr. sc. Milan \u010cankovi\u0107 i suradnici su, upotrebom molekulranih metoda (visokoproto\u010dnim sekvenviranjem DNA i cDNA i kvantitativnom lan\u010danom reakcijom polimerazom), koriste\u0107i 16S rRNA gen kao filogenetski marker, po prvi puta istra\u017eili strukturu, brojnost i prostorno-vremensku dinamiku bakterioneustona i bakterioplanktona u dva trofi\u010dki razli\u010dita ekosustava: eutrofnom Rogozni\u010dkom jezeru (Zmajevo oko) i obalnoj postaji Jadranskoga mora u blizini jezera.<\/p>\n\n\n\n

Rezultati su pokazali izra\u017eenu sezonalnost u strukturi i brojnosti zajednica, koja je tijekom svih sezona bila zna\u010dajno ve\u0107a u mikrosloju nego u podpovr\u0161inskom sloju. Heterotrofne bakterije dominirale su u oba istra\u017eivana podru\u010dja, osim u jesen kada su autotrofi (Synechococcus<\/em> CC9902) postali dominantna aktivna bakterijska frakcija u uvjetima smanjene koncentracije i zasi\u0107enja kisikom u Rogozni\u010dkom jezeru te predstavljaju osnovu za reoksigenaciju vodenoga stupca.<\/p>\n\n\n\n

Dominantni heterotrofi bitno su se razlikovali me\u0111u sezonama, slojevima, ali i istra\u017eivanim lokacijama, ovisno o vrsti i koncentraciji organskog ugljika, \u010dime je potvr\u0111ena njihova va\u017enost u razgradnji i transformacijama organskih spojeva. Op\u0107enito, bioraznolikost bakterija bila je ve\u0107a u mikrosloju nego u podpovr\u0161inskom sloju te u Rogozni\u010dkom jezeru u usporedbi s Jadranom.<\/p>\n\n\n\n

To je u skladu s visokim izmjerenim koncentracijama nutrijenata i organske tvari u ovom sloju koji zahtijevaju kompleksne mikrobne zajednice za njihovu transformaciju. Iako su istra\u017eivane lokacije udaljene svega 180 m, sli\u010dnost me\u0111u bakterijskim zajednicama izme\u0111u jezera i okolnog mora bila je <45 %. S obzirom na blizinu postaja, bakterijska transmisija morskim aerosolima je neizbje\u017ena, me\u0111utim in situ<\/em> okoli\u0161ni \u010dimbenici pokazali su se va\u017enijima u oblikovanju bakterijskih zajednica od meteorolo\u0161kih uvjeta, potvr\u0111uju\u0107i staru i poznatu Baas Beckingovu hipotezu da je ”sve svugdje, ali okoli\u0161 odabire”.<\/p>\n\n\n\n

Istra\u017eivanje je tako\u0111er pokazalo da su od okoli\u0161nih \u010dimbenika, koji utje\u010du na strukturu i brojnost bakterioneustona i bakterioplanktona najva\u017eniji temperatura i koncentracija organske tvari te dodatno koncentracija otopljenog kisika u Rogozni\u010dkom jezeru. Ovo je iznimno va\u017eno jer su upravo zatopljenje, eutrofikacija i deoksigenacija glavne manifestacije klimatskih promjena u morskim okoli\u0161ima, a zamije\u0107ene su ne samo u Rogozni\u010dkom jezeru i Jadranskom moru, ve\u0107 i globalno. Jezero je predmet znanstvenih istra\u017eivanja od 90-ih godina pro\u0161loga stolje\u0107a te zbog svojih specifi\u010dnosti i dugoro\u010dnih baza podataka slu\u017ei kao odli\u010dan model za pra\u0107enje utjecaja okoli\u0161nog stresa na morske ekosustave.<\/p>\n\n\n\n

Rezultati istra\u017eivanja objavljeni su u radu ”Bacterioneuston and Bacterioplankton Structure and Abundance in Two Trophically Distinct Marine Environments \u2014 a Marine Lake and the Adjacent Coastal Site on the Adriatic Sea<\/a>”, a istra\u017eivanje je provedeno u sklopu projeta Hrvatske zaklade za znanost IP-2018\u201301-1717, ”Rogozni\u010dko morsko jezero kao model odziva ekosustava na promjene u okoli\u0161u \u2013 MARRES”, voditeljice dr. sc. Irene Ciglene\u010dki-Ju\u0161i\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Izvor: Institut Ru\u0111er Bo\u0161kovi\u0107<\/a><\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Znanstvenici ZIMO-a iz\u00a0Laboratorija za fiziku mora i kemiju vodenih sustava\u00a0u suradnji s\u00a0Institutom za more i priobalje, Sveu\u010dili\u0161ta u Dubrovniku, istra\u017eili su strukturu, brojnost i prostorno-vremensku dinamiku bakterijskih zajednica u povr\u0161inskom mikrosloju (bakterioneuston) i podpovr\u0161inskom sloju (bakterioplankton) eutrofnog Rogozni\u010dkoga jezera (Zmajevo oko) i obalnoj postaji oligotrofnog Jadranskoga mora. Rezultati studije objavljeni su u uglednom \u010dasopisu\u00a0Microbial Ecology, […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21061418,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16326],"tags":[17745,23000,23003,23002,23001],"class_list":["post-21061417","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-biologija","tag-bakterije","tag-bakterijske-zajednice","tag-bakterioplankton","tag-institut-za-more-i-priobalje","tag-zimo"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21061417","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21061417"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21061417\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21061419,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21061417\/revisions\/21061419"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21061418"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21061417"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21061417"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21061417"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}