{"id":21061448,"date":"2022-01-14T22:42:04","date_gmt":"2022-01-14T21:42:04","guid":{"rendered":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/?p=21061448"},"modified":"2022-01-14T22:42:05","modified_gmt":"2022-01-14T21:42:05","slug":"jesu-li-mikrobne-zajednice-vazni-rani-indikatori-promjena-morskog-okolisa","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/jesu-li-mikrobne-zajednice-vazni-rani-indikatori-promjena-morskog-okolisa\/","title":{"rendered":"Jesu li mikrobne zajednice va\u017eni rani indikatori promjena morskog okoli\u0161a?"},"content":{"rendered":"\n

Jesu li mikrobne zajednice va\u017eni rani indikatori promjena morskog okoli\u0161a te mogu li ponuditi odgovor na neke od izazova s \u200b\u200bkojima se suo\u010davaju programi za\u0161tite mora, samo su neka su od pitanja koja u sklopu projekta\u00a0MicroLink<\/a>\u00a0istra\u017euje multidisciplinarni tim pod vodstvom dr. sc. Ines Petri\u0107 iz\u00a0Laboratorija za okoli\u0161nu mikrobiologiju i biotehnologiju<\/a>\u00a0IRB-a.<\/p>\n\n\n\n

Rije\u010d je o projektu punoga naziva ‘Struktura i funkcija mikrobnih zajednica kao karika koja nedostaje pri procjeni stanja okoli\u0161a u obalnim zonama pod antropogenim optere\u0107enjem’ (IP-2020-02-6510), kojeg financira Hrvatska zaklada za znanost.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Projekt uz znanstvenike s IRB-a okuplja i znanstvenike i stru\u010dnjake s Prehrambeno-biotehnolo\u0161kog fakulteta u Zagrebu, Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu, Sveu\u010dili\u0161ta Algebra te me\u0111unarodne kolege s Centra za istra\u017eivanje okoli\u0161a u Njema\u010dkoj, Sveu\u010dili\u0161ta u Thessalyu u Gr\u010dkoj te Instituta Jo\u017eef \u0160tefan u Sloveniji.<\/p>\n\n\n\n

Doba u kojem \u017eivimo obilje\u017eeno je sve br\u017eim promjenama koje se name\u0107u morskom okoli\u0161u, a gotovo za sve odgovorni su ljudi. Pritisci one\u010di\u0161\u0107enja iz velikih gradova, industrije, poljoprivrednih djelatnosti i akvakulture, gubici i degradacija stani\u0161ta, \u0161irenje invazivnih vrsta te klimatske promjene dovele su do znatnih promjena u morskim ekosustavima, vidljivih na svim trofi\u010dkim razinama.<\/p>\n\n\n\n

Kako bi o\u010duvale Sredozemlje, te njemu pripadaju\u0107e Jadransko more kao ekosustave iznimne i velike biolo\u0161ke raznolikosti, mediteranske zemlje su potpisale niz inicijativa i obveza, uklju\u010duju\u0107i Mediteranski akcijski plan UN-a, Barcelonsku konvenciju o za\u0161titi morskog okoli\u0161a i obalnog podru\u010dja Sredozemlja, EUROMED, Direktivu o pomorskom prostornom planiranju i integriranom upravljanju obalnim podru\u010djem, kao i Okvirnu direktivu o vodama (ODV, 2000\/60\/EC) te Okvirnu direktivu o morskoj strategiji (ODMS, 2008\/56\/EC).<\/p>\n\n\n\n

Iako su do danas veliki napori ulo\u017eeni kako bi se adekvatno pristupilo za\u0161titi morskih ekosustava na razini EU, integriranjem razli\u010dite pristupe iz obje Direktiva, ovi alati se jo\u0161 uvijek suo\u010davaju s mnogim izazovima.<\/p>\n\n\n\n

”Biolo\u0161ki pokazatelji kakvo\u0107e okoli\u0161a, osobito oni koji procjenu temelje na vi\u0161e indikatorskih organizama te inkorporiraju razli\u010dite trofi\u010dke razine, daju realniji uvid o negativnom utjecaju ljudskih aktivnosti na morske ekosustave, te bi trebali imati najve\u0107i zna\u010daj pri utvr\u0111ivanju ekolo\u0161kog stanja morskog okoli\u0161a.<\/p>\n\n\n\n

Iako lista biolo\u0161kih parametara kakvo\u0107e, koju definira Okvirna direktiva o morskoj strategiji, uklju\u010duje pra\u0107enje ribljih populacija, populacija zooplanktona, fitoplanktona, bentoskih makroalga, cvjetnica i beskralje\u0161njaka, pra\u0107enje promjena na razini mikrobnih zajednica u potpunosti nedostaje, te se uloga mikroorganizama pri procjeni stanja okoli\u0161a promatra isklju\u010divo kroz prizmu njihove potencijalne patogenosti.<\/p>\n\n\n\n

Ovo izuzimanje mikrobne komponente pri procjeni stanja okoli\u0161a posebno je zabrinjavaju\u0107e s obzirom na to da mikroorganizmi predstavljaju dominantne organizme u morskim ekosustavima, imaju klju\u010dnu ulogu u biogeokemijskim ciklusima kru\u017eenjima elemenata u morskom okoli\u0161u, sekvestraciji ugljika kao i u uklanjanju one\u010di\u0161\u0107ivala iz okoli\u0161a, te su kao baza hranidbenog lanca neophodni za funkcioniranje ekosustava mora,” isti\u010de dr. Petri\u0107<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n

S obzirom na brzu adaptivnu reakciju mikroorganizama na promjene u svome neposrednom okoli\u0161u, mikroorganizmi bi mogli predstavljati potencijalno iznimno vrijedne nove indikatore dobrog stanja okoli\u0161a prema (DSO) definiranih Okvirnom direktivom o morskoj strategiji.<\/p>\n\n\n\n

”Selekcija mikrobnih pokazatelja, kao potencijalnih biolo\u0161kih indikatora u projektu MicroLink, bazirat \u0107e se na multirazinskom\/multitrofi\u010dkom pristupu koji \u0107e integrirati istra\u017eivanje na \u010detiri razli\u010dita taksonomska nivoa odnosno bakterije, gljive, viruse, protiste, uz primjenu \u010detiri metodolo\u0161ka pristupa poput analize strukture i funkcionalnosti zajednica, analize trofi\u010dkih interakcija te promjene u detoksifikacijskom potencijalu mikrobnih zajednica. Koristit \u0107emo niz danas dostupnih suvremenih molekularnih alata za pra\u0107enja stanja okoli\u0161a,” obja\u0161njava dr. Petri\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Projekt MicroLink zapo\u010deo je sa svojom provedbom jo\u0161 u o\u017eujku 2021. godine, a tijekom prve godine provedene su prve kemijske, geolo\u0161ke, toksikolo\u0161ke i biolo\u0161ke analize na uzorcima sedimenata sakupljenih sa 67 razli\u010ditih lokacija unutar luke Rijeka, Pula, \u0160ibenik i Split te u Bakarskom i Ra\u0161kom zaljevu, obalnim ekosustavima definiranih kao ‘ekosustavi pod visokim rizikom’ (hot spots).<\/p>\n\n\n\n

Ove lokacije predstavljaju mjesta koja su kontinuirano izlo\u017eena vi\u0161estrukim pritiscima ljudskih aktivnosti poput brodogradili\u0161ta, tankerskih i turisti\u010dkih terminala, marina za nauti\u010dki turizam te ispusta komunalnih otpadnih voda te se kontinuirano ‘ocjenjuju’ kao ekosustavi s lo\u0161im ili vrlo lo\u0161im ekolo\u0161kim stanjem vode i sedimenata. Sedimenti, iako kompleksni za istra\u017eivanje, odabrani su kao matrica za projekt MicroLink, jer daju iznimno dobar uvid u dugoro\u010dne posljedice antropogeno-uzrokovanih promjena u okoli\u0161u te je njihovo stanje od primarnog zna\u010daja pri procjeni ukupnog stanja morskog okoli\u0161a.<\/p>\n\n\n\n

”U okviru projekta MikroLink nas zanimaju odgovori na dva glavna pitanja koja zahtijevaju konkretan znanstveni pristup problemu. Istra\u017eit \u0107emo mo\u017eemo li prona\u0107i univerzalni odgovora mikrobnih zajednica na antropogene pritiske one\u010di\u0161\u0107ivala te na kojoj su razini unutar mikrobnih zajednica promjene najjasnije vidljive,” navodi dr. Petri\u0107<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n

Zbog slo\u017eenosti i raznolikosti antropogenih pritisaka u obalnoj zoni isto\u010dnog Jadrana, ovaj projekt je smi\u0161ljen kako bi slu\u017eio kao znanstveni ‘kamen temeljac’ na ovu temu, te u kona\u010dnici predlo\u017eio daljnje testiranje ‘mikrobnih pokazatelja’ definiranih u sklopu ovog projekta. Daljnja istra\u017eivanja podrazumijevala bi opse\u017eniji projekt koji bi uklju\u010divao i druge tipove antropogenih pritisaka.<\/p>\n\n\n\n

”Znanstvene spoznaje projekta MicroLink zasigurno \u0107e koristiti za unaprje\u0111enje postoje\u0107ih politika u podru\u010dju za\u0161tite okoli\u0161a te bi potencijalno mogle doprinijeti rje\u0161avanju nekih od izazova s kojima se trenutno suo\u010davaju programi za\u0161tite morskog okoli\u0161a poput procjene u\u010dinaka vi\u0161estrukih one\u010di\u0161\u0107ivala na obalne morske ekosustave, zatim potencijala i mogu\u0107nosti uvo\u0111enja novih biolo\u0161kih pokazatelja stanja okoli\u0161a, kao i potencijal kori\u0161tenja suvremenih molekularnih metoda pri procjeni stanja morskog okoli\u0161a te adresiranje problema procjene stanja bentoske komponente morskog okoli\u0161a,” smatraju znanstvenici okupljeni na projektu.<\/p>\n\n\n\n

Izvor: Institut Ru\u0111er Bo\u0161kovi\u0107<\/a><\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Jesu li mikrobne zajednice va\u017eni rani indikatori promjena morskog okoli\u0161a te mogu li ponuditi odgovor na neke od izazova s \u200b\u200bkojima se suo\u010davaju programi za\u0161tite mora, samo su neka su od pitanja koja u sklopu projekta\u00a0MicroLink\u00a0istra\u017euje multidisciplinarni tim pod vodstvom dr. sc. Ines Petri\u0107 iz\u00a0Laboratorija za okoli\u0161nu mikrobiologiju i biotehnologiju\u00a0IRB-a. Rije\u010d je o projektu punoga […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21061449,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16344],"tags":[23016,22961,23015,23013,16846,23014],"class_list":["post-21061448","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-mikrobiologija","tag-biotehnologija","tag-institut-ruder-boskovic","tag-mikrobiologija","tag-mikrobne-zajednice","tag-more","tag-morski-okolis"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21061448","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21061448"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21061448\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21061450,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21061448\/revisions\/21061450"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21061449"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21061448"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21061448"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21061448"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}