Znanstvenici Instituta Ru\u0111er Bo\u0161kovi\u0107 (IRB) Mateja Mati\u0161i\u0107 i Matija Gredi\u010dak razvili su protokol za pripravu jedne vrste opti\u010dki \u010distih struktura, sastavnih podjedinica niza biolo\u0161ki aktivnih spojeva. Spojevi s takvim strukturnim jezgrama uklju\u010duju brojne postoje\u0107e i potencijalne lijekove za regulaciju krvnog tlaka, sedative, diuretike i antivirusne pripravke. Razvijena asimetri\u010dna organokataliti\u010dka metoda pokazuje vi\u0161i prinos i \u010disto\u0107u u odnosu na postoje\u0107e metode \u0161to, uz kori\u0161tenje lako dostupnih spojeva i pokazanu djelotvornost na vi\u0161oj skali, obe\u0107ava primjenu ovih rezultata u industriji.<\/p>\n\n\n\n
Zanimljivo je da je upravo za razvoj asimetri\u010dne organokatalize, dodijeljena Nobelova nagrada za kemiju za 2021.<\/p>\n\n\n\n
Naime, razli\u010dita podru\u010dja istra\u017eivanja i industrija ovise o mogu\u0107nostima znanstvenika da na brzi i ‘zeleni’ na\u010din stvore molekule od kojih se mogu dobiti novi i izdr\u017eljiviji materijali s razli\u010ditim funkcijama bilo da je rije\u010d o pohranjivanju energije u baterijama ili lije\u010denju bolesti.<\/p>\n\n\n\n
Upravo je takav razvoj novih kemijskih reakcija kontroliranjem povezivanja atoma ili manjih molekula u slo\u017eenije sustave, to\u010dno odre\u0111ene geometrije, u fokusu istra\u017eivanja znanstvenika iz Grupe za asimetri\u010dnu organokatalizu IRB-a koju vodi dr. sc. Matija Gredi\u010dak.<\/p>\n\n\n\n
”Procesi stvaranja molekula klju\u010dni su ne samo za akademska istra\u017eivanja, ve\u0107 i primjenu u industriji, s obzirom na to da omogu\u0107uju izgradnju novih funkcionalnih materijala, ali i nekih poznatih prirodnih spojeva, te tako doprinose o\u010duvanju biljnog i \u017eivotinjskog svijeta koji bi se ina\u010de eksploatirali za njihovo dobivanje,” obja\u0161njava dr. Gredi\u010dak.<\/p>\n\n\n\n
Farmaceutska industrija u neprekidnoj je potrazi za derivatima koje mogu ispitivati kao spojeve kandidate za nove lijekove, ali i koji bi omogu\u0107ili pobolj\u0161anje odre\u0111enih svojstava i u\u010dinkovitosti postoje\u0107ih lijekova. Kako bi ti postupci bili \u0161to u\u010dinkovitiji i \u0161to manje \u0161tetni za okoli\u0161 znanstvenici konstantno rade na pobolj\u0161anju postoje\u0107ih protokola kojima se dobivaju takvi derivati.<\/p>\n\n\n\n
“S obzirom na potencijal spojeva koji sadr\u017ee isoindolinonsku strukturnu jezgru, posljednjih desetak godina aktivno se istra\u017euju metode za pripravu njihovih potpuno novih derivata, koji bi imali poja\u010dana, ili \u010dak potpuno nova svojstva. U na\u0161im smo se istra\u017eivanjima usmjerili na metodologije koje rezultiraju opti\u010dki \u010distim derivatima tih jezgri stereoselektivnim generiranjem ugljik-ugljik veze,” obja\u0161njava dr. sc. Matija Gredi\u010dak.<\/p>\n\n\n\n
“U odnosu na postoje\u0107e metodologije, ovaj protokol koristi komercijalno dostupne ketone, reakcije rezultiraju produktima u visokim prinosima i opti\u010dkim \u010disto\u0107ama, te omogu\u0107uje generiranje slo\u017eenijih struktura. Primjenjivost metodologije pokazali smo provo\u0111enjem reakcije na ve\u0107oj skali, a pokazali smo i da se naknadnim modifikacijama ovi dobiveni produkti mogu prevesti u druge korisne derivate,” isti\u010de doktorandica Mateja Mati\u0161i\u0107, mag. chem., prva, i uz mentora, dr. Gredi\u010daka, jedina koautorica na objavljenom radu.<\/p>\n\n\n\n
Ina\u010de, Mateja Mati\u0161i\u0107 se Grupi pridru\u017eila krajem 2018. godine zahvaljuju\u0107i programu ‘Razvoja karijera mladih istra\u017eiva\u010da’ (DOK-2018-01-8487) Hrvatske zaklade za znanost (HrZZ).<\/p>\n\n\n\n
Matejin mentor i voditelj grupe dr. sc. Matija Gredi\u010dak navodi kako je razvoj efikasnih sintetskih metoda u fokusu farmaceutske industrije, s obzirom da omogu\u0107uju br\u017ei, ekonomi\u010dniji i energetski prihvatljiviji pristup razvoju novih farmaceutika. Nastavak istra\u017eivanja bit \u0107e usmjeren na implementaciju tehnologije u industrijske uvjete, za \u0161to je planirana suradnja s gospodarskim sektorom.<\/p>\n\n\n\n
Razvoj novog protokola rezultat je istra\u017eivanja koje je provedeno u sklopu projekta ‘Nove strategije za pripravu tetrasupstituiranih kiralnih centara: asimetri\u010dne kataliti\u010dke reakcije usmjerene protuanionom’ (IP-2018-01-4053 ACDC-NSYNC), kojeg financira HrZZ.<\/p>\n\n\n\n