{"id":21061481,"date":"2022-01-22T17:00:05","date_gmt":"2022-01-22T16:00:05","guid":{"rendered":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/?p=21061481"},"modified":"2022-01-27T16:56:29","modified_gmt":"2022-01-27T15:56:29","slug":"30-najvaznijih-izuma-u-povijesti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/30-najvaznijih-izuma-u-povijesti\/","title":{"rendered":"Izumi koji su promijenili svijet: 30 najva\u017enijih izuma u povijesti"},"content":{"rendered":"\n

Povijest je iznjedrila mnoge izume, od kojih su neki gotovo neophodni i ne mo\u017eemo zamisliti \u017eivot bez njih, a neki su izumi izumljeni kako bi olak\u0161ali raditi neke stvari koje su se do trenutka izuma radile na neki te\u017ei na\u010din.\u00a0<\/p>\n\n\n\n

Poredak va\u017enosti izuma je te\u0161ko odrediti, osobito jer su neki od njih toliko va\u017eni da ne znamo odrediti koji je najva\u017eniji izum. Evo koji su izumi najzaslu\u017eniji za stvaranje dana\u0161nje civilizacije, koji su nam olak\u0161ali \u017eivot i omogu\u0107ili pomicanje ljudskih granica, a neki su od njih i spasili milijune ljudskih \u017eivota.<\/p>\n\n\n\n

1. Vatra<\/strong><\/h2>\n\n\n\n
\"Izumi
Foto: Pixabay<\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n\n

Prvi najve\u0107i izum u povijesti u principu nije bio izum nego otkri\u0107e, ali izumom se smatra na\u010din proizvodnje vatre i u\u010denje kako ju sa\u010duvati. Vatra je u masovnu upotrebu u\u0161la oko 120 tisu\u0107a godina prije nove ere.<\/p>\n\n\n\n

Vatra je sa\u010duvala mnoge ljudske \u017eivote pru\u017eaju\u0107i toplinu, za\u0161titu i nove na\u010dine pripreme hrane \u010dime je vrsta evoluirala i uz pomo\u0107 vatre izumila jo\u0161 nekoliko va\u017enih izuma. Niti jedno drugo otkri\u0107e nije toliko utjecalo na kvalitetu \u017eivota ljudi tog vremena kao \u0161to je to bilo u slu\u010daju vatre.<\/p>\n\n\n\n

2. Kota\u010d<\/strong><\/h2>\n\n\n\n
\"\"
Foto: Pixabay<\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n\n

Mjesto broj dva na ljestvici najva\u017enijih izuma ikada dr\u017ei izum koji je nastao oko 3500 g. pr.n.e. u Mezopotamiji, a kori\u0161ten je kao pomo\u0107 u izradi i obradi keramike. Tek nakon nekoliko stotina godina kota\u010d je prona\u0161ao svoje mjesto na kolima i izuzetno olak\u0161ao \u017eivot ljudi u stolje\u0107ima koji slijede.<\/p>\n\n\n\n

3. \u010cavli<\/strong><\/h2>\n\n\n\n
\"\"
Foto: Pixabay<\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n\n

Otprilike u isto vrijeme kada je izumljen kota\u010d do\u0161lo je do izuma jo\u0161 jednog va\u017enog predmeta – \u010davla. To se dogodilo u drevnom Egiptu, dr\u017eavi koja je bila poznata po svojim vrhunskim graditeljima i koja je u vrlo kratkom roku uspje\u0161no izgradila predivne arhitektonske oblike. \u010cavli su omogu\u0107avali sigurniji i br\u017ei rad te stvorili nove na\u010dine kori\u0161tenja drveta.<\/p>\n\n\n\n

4. Le\u0107e<\/strong><\/h2>\n\n\n\n
\"le\u0107e
Foto: Pixabay<\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n\n

Opti\u010dke le\u0107e su se prvo pojavile u drevnom Egiptu i Mezopotamiji, ali nisu u\u0161le u \u0161iroku upotrebu sve dok stari Grci nisu otkrili odnos le\u0107a i svjetlosti. Le\u0107e su kasnije postale va\u017ean dio znanosti te se po\u010dele koristiti za izradu nao\u010dala, teleskopa i mikroskopa.<\/p>\n\n\n\n

5. Barut<\/strong><\/h2>\n\n\n\n
\"\"
Foto: Unsplash\/Sina Katirachi<\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n\n

Barut je jedan od va\u017enijih izuma, a otkriven je u Kini, zemlji koja je izumila jo\u0161 neke va\u017ene predmete poput kompasa i papira. Izumljen je slu\u010dajno kao nusprodukt pokusa koji su radili kineski alkemi\u010dari u potrazi za eliksirom besmrtnosti. Nije im dugo trebalo da otkriju da je barut primjenjiv u vojne svrhe pa su uz pomo\u0107 svog otkri\u0107a napravili prve ru\u010dne bombe.<\/p>\n\n\n\n

6. Papir<\/strong><\/h2>\n\n\n\n
\"\"
Foto: Pixabay<\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n\n

Papir je jedan od najva\u017enijih ljudskih izuma i nema veze s papirusom kojim su se koristili drevni Egip\u0107ani. Papir je nastao u periodu dok je Kinom vladala kineska dinastija Han i nastao je iz drvene mase. Njegova prvotna namjena bila je u vojne svrhe, za skiciranje karata i sli\u010dno, a kasnije ga se po\u010delo koristiti i kao materijal za pisanje.  <\/p>\n\n\n\n

Tijekom 8. stolje\u0107a papir se pro\u0161irio na Bliski Istok, a trebalo je \u010dak tri stotine godina da proizvodnja papira do\u0111e i u Europu.<\/p>\n\n\n\n

7. Kompas<\/strong><\/h2>\n\n\n\n
\"\"
Foto: Pixabay<\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n\n

Prvu iglu za kompas, napravljenu od magnetita, tako\u0111er su izradili Kinezi, a pokazivali su na jug. Prvotna namjena im nije bila za pokazivanje na strane svijeta ve\u0107 kao orijentacija za ure\u0111enje prostora pomo\u0107u feng-shuija. Kompas je izumljen u 3. st.pr. Kr. <\/p>\n\n\n\n

8. Elektri\u010dna struja<\/strong><\/h2>\n\n\n\n
\"Elektri\u010dna
Foto: Pixabay<\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n\n

Dana\u0161nji je \u017eivot jako te\u0161ko zamisliti bez elektri\u010dne energije, a za nju mo\u017eemo re\u0107i da nije izumljena ve\u0107 otkrivena, ba\u0161 kao i vatra. Iako je Tales jo\u0161 u vremenu prije Krista otkrio elektricitet, do pravog \u201eotkri\u0107a\u201c struje do\u0161lo je tek u 19. stolje\u0107u, kada je Nikola Tesla otkrio trofazni sustav prijenosa struje, rade\u0107i u kompaniji Thomasa Alve Edisona.<\/p>\n\n\n\n

Nikola Tesla jo\u0161 je jedan hrvatski izumitelj<\/a> zaslu\u017ean za stvaranje svjetski va\u017enog izuma.<\/p>\n\n\n\n

9. Tiskarski stroj<\/strong><\/h2>\n\n\n\n
\"\"
Foto: Pixabay<\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n\n

Ne postoji izum kojeg vi\u0161e uzimamo zdravo za gotovo nego \u0161to su tiskana slova. Izum tiskarskog stroja omogu\u0107io je brzo \u0161irenje pisane rije\u010di, za \u0161to su ranije bili zadu\u017eeni pisari. <\/p>\n\n\n\n

Izumio ga je njema\u010dki zlatar i tiskar Johannes Gutenberg koji je dizajnirao tiskarski stroj koji je imao pomi\u010dne dijelove i koji je jako brzo tiskao knjige. <\/p>\n\n\n\n

Izum tiskarskog stroja doveo je do pojave masovnog opismenjavanja i pove\u0107anja broja obrazovanih ljudi.<\/p>\n\n\n\n

10. Parni stroj<\/strong><\/h2>\n\n\n\n
\"Parni
Foto: Pixabay<\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n\n

Iako mnogi misle da je parni stroj izumio James Watt, on je u stvari usavr\u0161io parni stroj svog prethodnika Thomasa Newcomena. Kasnije je taj parni stroj, koji se najvi\u0161e koristio u industriji, iskoristio Robert Fulton koji je njime pokrenuo prvi parobrod. <\/p>\n\n\n\n

Parni stroj prete\u010da je motora s unutarnjim izgaranjem i njegovo je otkri\u0107e omogu\u0107ilo veliki napredak u industriji i prometu.<\/p>\n\n\n\n

11. Plug<\/strong><\/h2>\n\n\n\n
\"\"
Foto: Pixabay<\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n\n

Iako ne mo\u017eemo to\u010dno definirati osobu koja je izumila ovaj izvrsni alat zbog kojeg je poljoprivreda jako brzo napredovala, mo\u017eemo biti sigurni u to da je osoba porijeklom ili iz drevnog Egipta ili stare Babilonije iz 2. tisu\u0107lje\u0107a prije Krista.<\/p>\n\n\n\n

Plug je jedan od najkorisnijih izuma na svijetu i utjecao je na razvoj mnogih naroda te sprije\u010dio mnoge potencijalne periode gladovanja te olak\u0161ao rad na zemlji. <\/p>\n\n\n\n

12. Abakus<\/strong><\/h2>\n\n\n\n
\"Abakus
Foto: Pixabay<\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n\n

Abakus su izumili Mezopotamci u tre\u0107em tisu\u0107lje\u0107u prije Krista. Mnogi vjeruju da su ga izumili Kinezi, no istina je zapravo da su ga Kinezi popularizirali prije 600 godina, u vrijeme kad je Kinom vladala dinastija Ming.<\/p>\n\n\n\n

Kinezi su bili vrlo prakti\u010dan trgova\u010dki narod pa nas ne treba \u010duditi da su upravo oni jako \u010desto koristili ovaj matemati\u010dki alat.<\/p>\n\n\n\n

13. Sat<\/strong><\/h2>\n\n\n\n
\"\"
Foto: Pixabay<\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n\n

Iako su se prvi satovi za mjerenje vremena pojavili jo\u0161 u drevnom Egiptu, u obliku sun\u010danog sata, mi \u0107emo ovdje odgovoriti na pitanje tko je izumio sat kakav danas poznajemo. Prvi mehani\u010dki sat izumio je nizozemski izumitelj Christian Huygens, ali zvono mu je dodao \u0161vicarski majstor Levi Hutchins.<\/p>\n\n\n\n

Tre\u0107u vrstu sata, onu sa samonavijanjem, izumio je \u0161vicarski majstor John Harwood u 20. stolje\u0107u, zbog \u010dega se ne \u010dudimo preciznim \u0161vicarskim satovima. Nakon \u0161to je Harwood izumio sat slijedile su godine rada najboljih \u0161vicarskih urara koji su poznati po tome da izra\u0111uju najpreciznije satove na svijetu.<\/p>\n\n\n\n

14. Telefon<\/strong><\/h2>\n\n\n\n
\"\"
Foto: Pixabay<\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n\n

Telefon, jedan od najkorisnijih \u010dovjekovih izuma, rad je mnogo ruku kroz povijest, kako to ve\u0107 i biva sa svim izumima. Izum telefona se pripisuje Alexanderu Grahamu Bellu koji je krajem 19. stolje\u0107a otkrio na\u010din kako prenijeti zvuk, iako je ranije bilo izumitelja koji su djelomi\u010dno uspjeli u stvaranju ure\u0111aja za daljinsku komunikaciju.<\/p>\n\n\n\n

15. \u017darulja<\/strong><\/h2>\n\n\n\n
\"\"
Foto: Pixabay<\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n\n

Iako mnogi i ovaj izum pripisuju Thomasu Alva Edisonu, on je u principu samo usavr\u0161io \u017earulju na principu kojeg je osamdeset godina ranije otkrio drugi britanski znanstvenik koji se zvao Humphrey Davey. <\/p>\n\n\n\n

\u017darulja je ubrzo postala najpopularniji izum desetlje\u0107a te je postala nezamjenjivi dio svakog doma. <\/p>\n\n\n\n

16. Rendgen<\/strong><\/h2>\n\n\n\n
\"\"
Foto: Pixabay<\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n\n

Profesor Conrad R\u00f6ntgen \u010dovjek je koji je zadu\u017eio milijune ljudi diljem svijeta svojim otkri\u0107em koje je po njemu i dobilo ime. On je 1895. godine eksperimentirao s katodnom cijevi i otkrio novo zra\u010denje koje je ubrzo dovelo do otkri\u0107a ure\u0111aja za rendgensko snimanje. Osim prikaza kostiju otkriveno je da ure\u0111aj pokazuje i promjene uzrokovane nekim bolestima.<\/p>\n\n\n\n

Ubrzo nakon otkri\u0107a do\u0161lo je do Prvog svjetskog rata, a njegov je ure\u0111aj ve\u0107 tada spasio mnoge \u017eivote i bio je najkori\u0161teniji medicinski ure\u0111aj na rati\u0161tu. <\/p>\n\n\n\n

Zbog svog je izuma dobio Nobelovu nagradu za fiziku 1901. godine. <\/p>\n\n\n\n

17. Penicilin<\/strong><\/h2>\n\n\n\n
\"\"
Foto: Wikimedia Commons\/ Ryan Somma<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Jo\u0161 jedno jako va\u017eno otkri\u0107e koje je tako\u0111er spasilo milijune \u017eivota je penicilin. Antibiotik koji lije\u010di \u0161iroki raspon bakterijskih bolesti izumio je Sir Alexander Fleming koji je kasnije odustao od njega jer je mislio da se ne\u0107e mo\u0107i koristiti u \u0161irokoj upotrebi, ali sre\u0107om su njegov rad nastavila dva znanstvenika koja su ga razvila u djelotvornu formulu. Penicilin je najkori\u0161teniji antibiotik na svijetu, a njegov je tvorac zaslu\u017ean za spa\u0161avanje \u017eivota milijuna ljudi.<\/p>\n\n\n\n

Sir Fleming je za svoje otkri\u0107e penicilina dobio Nobelovu nagradu 1945. godine.<\/p>\n\n\n\n

18. Internet<\/strong><\/h2>\n\n\n\n
\"Internet
Foto: Pixabay<\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n\n

Telekomunikacijski sustav bez kojeg nam je danas \u017eivot gotovo nezamisliv, a to je Internet, izumio je Sir Timothy Berners Lee, izumitelj iz Velike Britanije. On je izmislio World Wide Web 1989. godine u \u0160vicarskoj i stvorio Internet kakvog danas poznajemo.<\/p>\n\n\n\n

Za to ga je britanska kraljica nagradila vite\u0161kom titulom, kao nagradom za tako veliki i va\u017eni izum.<\/p>\n\n\n\n

19. Ra\u010dunalo<\/strong><\/h2>\n\n\n\n
\"\"
Foto: Unsplash\/Nathan Anderson<\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n\n

Iako se izumiteljem ra\u010dunala smatra Englez Charles Babbage, prije njega ga je ipak izumio Nijemac Konrad Zuse koji ga je nazvao Z1. No s obzirom na to da ga nije patentirao, izum kompjutera se pripisuje Englezu, briljantnom britanskom matemati\u010daru i pioniru ra\u010dunarstva.<\/p>\n\n\n\n

Konrad Zuse u jednom je intervjuu otkrio razlog svog otkri\u0107a, a to je bila lijenost. On je naime te\u017eio stvaranju ure\u0111aja koji \u0107e umjesto njega obavljati te\u017ee ra\u010dunske radnje jer on nije volio gubiti vrijeme na njih.<\/p>\n\n\n\n

20. Sigurnosni pojas<\/strong><\/h2>\n\n\n\n
\"\"
Foto: Pixabay<\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n\n

Sigurnosni pojas kakvog i danas koristimo prvi je po\u010deo koristiti Volvo, a inspirirani su pojasevima koji su se do tada koristili samo u avionima. Prvi auto koji ga je imao je Volvo P220 Amazon koji je iza\u0161ao na tr\u017ei\u0161te 1958. godine. Volvo automobili su i dan danas poznati kao jedni od najsigurnijih automobila na svijetu.<\/p>\n\n\n\n

21. Igla<\/strong><\/h2>\n\n\n\n
\"\"
Foto: Pixabay<\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n\n

Igla je jedan od najstarijih ljudskih izuma, a prve igle su izra\u0111ene od riblje kosti. Najstarije metalne igle dolaze iz Njema\u010dke, iz 3. stolje\u0107a prije Krista. <\/p>\n\n\n\n

U 19. stolje\u0107u do\u0161lo je do velike prekretnice u izradi igala kada je izumljen stroj koji je bio u mogu\u0107nosti napraviti u\u0161icu u njoj i tako olak\u0161ati \u0161ivanje. Od tog vremena igla je nezamjenjivi kroja\u010dki alat.<\/p>\n\n\n\n

22. Staklo<\/strong><\/h2>\n\n\n\n
\"\"
Foto: Pixabay<\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n\n

Najstariji stakleni predmeti poznati \u010dovjeku datiraju iz 3500. godine prije Krista, a kori\u0161teni su u Mezopotamiji koja je po mnogo \u010demu bila napredna zemlja tog doba. Mezopotamci su staklo koristili kao materijal za izradu posu\u0111a i ukrasnih predmeta.<\/p>\n\n\n\n

23. \u0160kare<\/strong><\/h2>\n\n\n\n
\"\"
Foto: Pixabay<\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n\n

Jedna verzija \u0161kara kori\u0161tena je u Egiptu jo\u0161 1500. g. pr. Kr., da bi s godinama napredovala u sve bolju verziju. Ocem modernih \u0161kara smatra se britanski izumitelj Robert Hinchcliffe koji je prvi koristio \u010delik, a prije njega ih je u svojoj verziji koristio i poznati Leonardo da Vinci.<\/p>\n\n\n\n

24. Padobran<\/strong><\/h2>\n\n\n\n
\"\"
Foto: Pixabay<\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n\n

Jo\u0161 jedan od svjetskih izuma koji mo\u017eemo pripisati Hrvatu. Poznati \u0161ibenski izumitelj Faust Vran\u010di\u0107 je i sam isprobao kori\u0161tenje \u010detverokutnog padobrana 1617. godine u Veneciji. Njegov se izum jo\u0161 i danas naveliko koristi.<\/p>\n\n\n\n

25. Cjepivo<\/strong><\/h2>\n\n\n\n
\"\"
Foto: Pixabay<\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n\n

Prvo je cjepivo uspje\u0161no testirano 1796. godine kada je britanski lije\u010dnik Edward Jenner uspje\u0161no ubrizgao bla\u017eu bolest drugoj osobi i tako je za\u0161titio od te\u017eeg oblika. Rije\u010d je bila o malim boginjama, bolesti koja je uspje\u0161no iskorijenjena 1980. godine.<\/p>\n\n\n\n

26. Zrakoplov<\/strong><\/h2>\n\n\n\n
\"\"
Foto: Pixabay<\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n\n

Iako su jo\u0161 u 18. stolje\u0107u bra\u0107a Montgolfier pustila u rad prve funkcionalne balone, zrakoplov su izumila bra\u0107a Wright, koja su spojila motore s unutarnjim izgaranjem i jedrilice te tako stvorili prvi zrakoplov. To se dogodilo 1903. godine, a let bra\u0107e Wright trajao je punih 12 sekundi u kojih su oni u svom drvenom zrakoplovu pre\u0161li udaljenost od 40 metara i to na visini od 3 metra. <\/p>\n\n\n\n

27. Motor s unutarnjim izgaranjem<\/strong><\/h2>\n\n\n\n
\"\"
Foto: Pixabay<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

1860-ih godina njema\u010dki je in\u017eenjer i izumitelj Nikolaus August Otto stvorio prvu uspje\u0161nu verziju motora s unutarnjim izgaranjem i zapo\u010deo s njihovom serijskom proizvodnjom 1864. godine. Iako su u po\u010detku bili namijenjeni samo industrijskim strojevima Otto motori svoju su primjenu prona\u0161li upravo u najva\u017enijem prometnom sredstvu na svijetu \u2013 automobilu.<\/p>\n\n\n\n

28. Termometar<\/strong><\/h2>\n\n\n\n
\"\"
Foto: Pixabay<\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n\n

Prije pojave termometra znanstvenici su otkrili termoskop, termometar bez ljestvice koji je pokazivao razlike u temperaturama, ali nije pokazivao kolike su. To zna\u010di da je termoskop mogao pokazati da je ne\u0161to toplije, ali ne i izmjeriti koliko toplije.<\/p>\n\n\n\n

Prvi znanstvenici koji su se bavili termoskopima su Galileo Galilei i Santorio Santorio. Oni su napravili instrumente za mjerenje temperature, ali nisu bili precizni. <\/p>\n\n\n\n

Prvi pravi termometar, koji je imao \u017eivu i mogao precizno mjeriti temperaturu, izumio je Daniel Gabriel Fahrenheit koji je izmislio i temperaturnu ljestvicu koja je nosila njegovo ime.<\/p>\n\n\n\n

29. Kovanice<\/strong><\/h2>\n\n\n\n
\"\"
Foto: Pixabay<\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n\n

Najstarije kovanice napravljene su od zlata i srebra i skovane su prije 2600 godina. Rije\u010d je bila o kovanicama elektruma, valute kraljevstva Lidija koja se nalazila na podru\u010dju dana\u0161nje Turske. Kovanice su bile napravljene od zlata i srebra te je na njih bio udaren pe\u010dat. Nakon toga su se ra\u0161irile prema gr\u010dkim polisima, pa i dalje.<\/p>\n\n\n\n

Kovanice su ubrzo postale jedinstveni na\u010din pla\u0107anja i postale temelj dana\u0161njeg bankarstva.<\/p>\n\n\n\n

30. Laser<\/strong><\/h2>\n\n\n\n
\"\"
Foto: Pixabay<\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n\n

Prvi laser od sinteti\u010dkog rubina izumio je Thomas Malman, ali je njegov izum nastao na teorijama koje su izveli mnogi poznati istra\u017eiva\u010di i znanstvenici poput Nikole Tesle i Alberta Einsteina.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Povijest je iznjedrila mnoge izume, od kojih su neki gotovo neophodni i ne mo\u017eemo zamisliti \u017eivot bez njih, a neki su izumi izumljeni kako bi olak\u0161ali raditi neke stvari koje su se do trenutka izuma radile na neki te\u017ei na\u010din.\u00a0 Poredak va\u017enosti izuma je te\u0161ko odrediti, osobito jer su neki od njih toliko va\u017eni da […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21061482,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[17354],"tags":[19246,23030,21258,17865,23031,16560,17127,16619,17420],"class_list":["post-21061481","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-znanost-za-pocetnike","tag-izumi","tag-kotac","tag-otkrica","tag-papir","tag-plug","tag-struja","tag-vatra","tag-zarulja","tag-znanost-2"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21061481","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21061481"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21061481\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21061530,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21061481\/revisions\/21061530"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21061482"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21061481"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21061481"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21061481"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}