{"id":21061524,"date":"2022-01-27T11:33:52","date_gmt":"2022-01-27T10:33:52","guid":{"rendered":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/?p=21061524"},"modified":"2022-01-27T11:33:53","modified_gmt":"2022-01-27T10:33:53","slug":"sto-je-dijamant-i-kako-nastaje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/sto-je-dijamant-i-kako-nastaje\/","title":{"rendered":"\u0160to je dijamant i kako nastaje?"},"content":{"rendered":"\n

Dijamant se smatra jednim od najljep\u0161ih dragulja na svijetu, a mnoge ga \u017eene imaju kao dio omiljenog komada nakita. One koje ga nemaju, ma\u0161taju o tome da ga imaju. \u017dene su poznate ljubiteljice dijamantnog nakita, a me\u0111u njima je najpoznatija poznata ameri\u010dka ikona, glumica Marilyn Monroe<\/a> koja je uvijek tvrdila da su dijamanti \u201c\u017eenini najbolji prijatelji\u201d.<\/p>\n\n\n\n

Ali \u0161to je zapravo dijamant, kako nastaje i za\u0161to je omiljen pro\u010ditajte u nastavku teksta.<\/p>\n\n\n\n

Dijamant \u2013 dragulj koji nastaje u ekstremnim uvjetima <\/strong><\/h2>\n\n\n\n

Dijamanti se formiraju duboko ispod Zemljine povr\u0161ina, na udaljenosti od oko 160 km ispod povr\u0161ine Zemlje. Na toj se dubini nalaze idealni uvjeti za nastanak dijamanata, a to su temperature iznad 1000 stupnjeva Celzijevih i pritisak od 300 tisu\u0107a kilograma\u00a0 po m2. Upravo takvi ekstremni uvjeti su idealni za nastajanje grafita, kristalne modifikacije ugljika, koji ina\u010de ima heksagonalnu strukturu, ali ona se pod velikim pritiskom mijenja u trokutnu koju imaju dijamanti.<\/p>\n\n\n\n

Kako je \u010dovjek uop\u0107e do\u0161ao do dijamanata, ako nastaju toliko duboko ispod povr\u0161ine zemlje?<\/strong> Ovo mo\u017eemo zahvaliti majci prirodi jer upravo se njenim djelovanjem dijamanti pokre\u0107u prema zemljinoj povr\u0161ini, sve do trenutka dok ne do\u0111u do povr\u0161ine. U ta djelovanja ubrajamo erupcije podzemnih vulkana koji dijamante iz dubine donose na povr\u0161inu.<\/p>\n\n\n\n

Dijamanti se, ba\u0161 kao i sve druge vrste ruda, iskopavaju u rudnicima dijamanata, a proces iskapanja dijamanata je prili\u010dno skup i zahtijeva mnogo ulaganja. Iako su tehnologija i znanost prili\u010dno napredovale, jo\u0161 uvijek nije osmi\u0161ljen na\u010din koji bi olak\u0161ao rudarenje dijamanta tako da je taj proces jo\u0161 uvijek prili\u010dno spor i zahtjevan.<\/p>\n\n\n\n

Koji su naj\u010de\u0161\u0107i na\u010dini rudarenja dijamanata?<\/strong><\/h2>\n\n\n\n

Najve\u0107a nalazi\u0161ta dijamanata se nalaze u Africi, ju\u017enoj Americi, Rusiji i Australiji.<\/p>\n\n\n\n

Dijamantske \u017eile \u2013 <\/strong>nakon \u0161to se neka lokacija potvrdi kao mjesto u kojem se nalazi dijamantna \u017eila i stru\u010dnjak procijeni da \u0107e iskapanje na tom mjestu biti dovoljno profitabilno, na teren izlaze strojevi koji \u0107e sirovu stijenu i zemlju iskopati i transportirati u posebne pogone gdje \u0107e se ruda obra\u0111ivati vrlo pa\u017eljivo, i iz koje \u0107e se tada izdvojiti svi dijamanti. Ovo se obavlja prosijavanjem mnogo tona zemlje, a ponekad se u dvije-tri tone prona\u0111e dijamant koji je vrijedan tek jedan karat. <\/p>\n\n\n\n

Nakon \u0161to su odvojeni od zemlje, sirovi se dijamanti moraju sortirati po svojoj kvaliteti, a nakon toga se prodaju dalje. <\/p>\n\n\n\n

Aluvijalno rudarenje dijamanata \u2013 <\/strong>dijamanti koji dolaze na povr\u0161inu ne moraju sti\u0107i tamo samo u rudnike ve\u0107 ih se mo\u017ee prona\u0107i i u vodi, pa se tako dijamanti mogu prona\u0107i i u podzemnim vodama, rijekama i potocima. <\/p>\n\n\n\n

Tko i kako brusi dijamante?<\/strong><\/h2>\n\n\n\n

Bru\u0161enje dijamanata je vrlo te\u017eak posao koji zahtijeva odli\u010dno znanje i pedantnost pa je rije\u010d o vrlo ekskluzivnom poslu. Za bru\u0161enje je potrebna vrhunska oprema i alati kako bi krajnji rezultat bio \u0161to savr\u0161eniji. Tako\u0111er je potrebno mnogo truda i vremena \u0161to zna\u010di da je svaki dijamant jo\u0161 vredniji. <\/p>\n\n\n\n

Prvo \u0161to je potrebno znati o dijamantima jest da ve\u0107i dijamant ne mora biti bolji ili skuplji jer vrijednost dijamanata nije u njegovoj veli\u010dini ve\u0107 u \u010ditavom nizu drugih stvari: \u010disto\u0107i, obradi i sli\u010dno.<\/p>\n\n\n\n

Svaki se dijamant klasificira pomo\u0107u \u010detiri klju\u010dna faktora: masi, jasno\u0107i, boji i na\u010dinu bru\u0161enja. <\/p>\n\n\n\n

Te\u017eina dijamanta se mjeri u karatima, a dijamant od jednog karata te\u017eak je 0,2 g.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Dijamanti imaju razli\u010dita imena, a ona ovise o na\u010dinu bru\u0161enja. Najpopularniji oblik bru\u0161enja dobio je ime od talijanske rije\u010di “brillare”<\/em>, \u0161to zna\u010di sjajiti se, a svi ga znamo po njegovom imenu briljant. Ime je dobio potpuno zaslu\u017eeno jer je rije\u010d o dijamantu koji prilikom pomicanja stvara prekrasnu igru svjetlosti kojoj je te\u0161ko odoljeti. Stoga su dijamant i briljant ista stvar, samo je briljant druga\u010dije bru\u0161en.<\/p>\n\n\n\n

Koji su dijamanti najpoznatiji na svijetu?<\/strong><\/h2>\n\n\n\n

Cullinan I i Cullinan II \u2013 Star of Africa<\/strong><\/h3>\n\n\n\n

Davne 1905. godine, dijamant Cullinan I prona\u0111en je u Ju\u017enoafri\u010dkoj Republici, a ubrzo je prona\u0161ao i svog vlasnika, kralja Edvarda VII. Svoje ime je dobio po vlasniku rudnika, a nakon \u0161to je stigao u Englesku, njegov dana\u0161nji oblik dali su mu jedni od najpoznatijih majstora za obra\u0111ivanje dijamanata \u2013 obitelj Asscher iz Nizozemske.\u00a0<\/p>\n\n\n\n

Danas su Cullinan I i Cullinan II ponosni dio \u017eezla i imperijalne krune britanske kraljevske obitelji. Oba se dijamanta daju izvaditi iz njihovih mjesta te slo\u017eiti u bro\u0161, koji i danas \u010desto nosi kraljica Elizabeta.<\/p>\n\n\n\n

Lesedi La Rona<\/strong><\/h3>\n\n\n\n

Drugi po veli\u010dini dijamant na svijetu prona\u0111en je 2015. godine u Bocvani i te\u017ei 1109 karata. Kupljen je 2017. godine po cijeni od fantasti\u010dnih 53 milijuna dolara, a kupio ga je Laurence Graff. \u010covjek poznat po neuta\u017eivoj \u017eelji prema dijamantima. <\/p>\n\n\n\n

Iako su mnogi smatrali da se tako veliki dijamant ne\u0107e mo\u0107i izbrusiti u jednom komadu ve\u0107 da \u0107e puknuti prilikom obrade, Graff je tvrdio suprotno i usprkos svim protivljenjima godinama je brusio dijamant uz pomo\u0107 svog tima i softvera. Uspio je proizvesti dijamant te\u017eine 302 karata, a koji se smatra najve\u0107im dijamantom najve\u0107e boje i najve\u0107e \u010disto\u0107e na svijetu. <\/p>\n\n\n\n

Tako\u0111er je stvoren sestrinski dijamant nazvan Infinity Diamond, a on je te\u017eak 158 karata i posebno je impresivan jer je stvoren u obliku srca. Ovaj se dijamant nalazi na Twombly tijari u vlasni\u0161tvu Laurencea Graffa. <\/p>\n\n\n\n

Hope ili Wittelsbach <\/strong><\/h3>\n\n\n\n

Tamnoplavi dijamant te\u017eak 112 karata prona\u0111en u Indiji obiteljski je dijamant ku\u0107e Wittelsbach, a trenutno se nalazi u Smithsonian Institutu u Washingtonu<\/a>. Rije\u010d je o iznimno rijetkom dijamantu jer se plavi dijamanti nalaze u omjeru jedan od milijun.\u00a0<\/p>\n\n\n\n

Prati ga iznimno lo\u0161a reputacija jer su svi njegovi vlasnici do\u017eivjeli zlu kob. Prvo je bio u vlasni\u0161tvu Luja XVI i Marije Antoanete, a oboje su smaknuti na giljotini. Zatim je pre\u0161ao u ruke Jacquesa Coleta, koji ga je kupio i nedugo nakon toga izvr\u0161io samoubojstvo. Princ Kanitovski bio je ruski princ i sljede\u0107i vlasnik dijamanta, a koji je umro u ruskoj revoluciji. Jedan od kasnijih vlasnika umro je bizarnom smr\u0107u tako da su ga rastrgali bijesni psi.\u00a0<\/p>\n\n\n\n

Ovaj je dijamant ukraden vi\u0161e puta, izgubljen i ponovno pronala\u017een. Nakon \u0161to je stigao u posjed poznatog ameri\u010dkog draguljara Harryja Winstona postao je dio ogrlice koja se nalazi u muzeju Smithsonian. <\/p>\n\n\n\n

Regent<\/strong><\/h3>\n\n\n\n

Ovo je jo\u0161 jedan dijamant kojeg prati vrlo lo\u0161a reputacija. Prona\u0111en je u Indiji po\u010detkom 20. stolje\u0107a, a bio je ugra\u0111en u krunu Louisa XV. i ma\u010d Napoleona Bonapartea. Danas se nalazi u Louvreu<\/a>.<\/p>\n\n\n\n

Koh-I-Noor<\/strong><\/h3>\n\n\n\n

Jedan od najpoznatijih dijamanata na svijetu danas se nalazi na vrhu krune kraljice Viktorije, a njegova je pro\u0161lost protkana raznim legendama, od kojih neke govore da kamen datira iz vremena prije Krista.<\/p>\n\n\n\n

\u0160to je krvavi dijamant?<\/strong><\/h2>\n\n\n\n

Krvavi dijamant je termin koji se koristi za opisivanje dijamanata koji se vade u ratnim zonama i \u010dijom se prodajom financiraju lo\u0161i re\u017eimi i diktatori. Tako\u0111er opisuje izrabljivanje kopa\u010da dijamanata koji ih vade prisilno, pod prijetnjama oru\u017ejem. <\/p>\n\n\n\n

Krvavi dijamanti se iskapaju u Africi, a sve vezano uz njih mo\u017eete otkriti gledanjem filma Krvavi dijamant<\/a>, redatelja Eda Zwicka s Leonardom DiCapriom i Jennifer Connelly u glavnim ulogama.\u00a0<\/p>\n\n\n\n

Jeste li znali\u2026<\/strong><\/h2>\n\n\n\n
  • Da je rije\u010d \u201ekarat\u201c nastala od gr\u010dke rije\u010di “kreation”<\/em> \u0161to u prijevodu zna\u010di roga\u010d, jer se vrijednost dijamanata ranije mjerila sjemenkama roga\u010da koje su uvijek imale postojanu te\u017einu<\/li>
  • Da su najmanji dijamanti bili te\u0161ki 100 karata, a najve\u0107i je imao 3000 karata.\u00a0<\/li>
  • Da je dijamant \u201eHope\u201c koji se nalazi u muzeju Smithsonian u Washingtonu drugi po redu najgledaniji eksponat na svijetu, nakon Mona Lise iz Louvrea<\/li>
  • Da se od sve koli\u010dine iskopanih dijamanta 80 % koristi u industrijske svrhe jer je vrlo o\u0161tar i nesalomljiv, a tek 20 % je dovoljno dobro za izradu nakita<\/li>
  • Da rije\u010d dijamant dolazi iz gr\u010dkog jezika u kojemu rije\u010d \u201eadamas<\/em>\u201c zna\u010di nesalomljiv<\/li>
  • Da se 40% do 70% nakita izgubi u procesu bru\u0161enja i rezanja kod izrade dijamanta za nakit<\/li>
  • Da su bezbojni dijamanti vrjedniji od obojenih<\/li>
  • Da je u industriji dijamanata u svijetu zaposleno \u010dak 10 milijuna ljudi\u00a0<\/li>
  • Da su najrje\u0111i dijamanti u prirodi plavi, crveni, ru\u017ei\u010dasti i zeleni dijamant<\/li><\/ul>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    Dijamant se smatra jednim od najljep\u0161ih dragulja na svijetu, a mnoge ga \u017eene imaju kao dio omiljenog komada nakita. One koje ga nemaju, ma\u0161taju o tome da ga imaju. \u017dene su poznate ljubiteljice dijamantnog nakita, a me\u0111u njima je najpoznatija poznata ameri\u010dka ikona, glumica Marilyn Monroe koja je uvijek tvrdila da su dijamanti \u201c\u017eenini najbolji […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21061525,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[17354],"tags":[23037,16754,23038,16798],"class_list":["post-21061524","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-znanost-za-pocetnike","tag-alotropska-modifikacija","tag-dijamant","tag-kristalna-modifikacija","tag-ugljik"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21061524","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21061524"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21061524\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21061526,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21061524\/revisions\/21061526"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21061525"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21061524"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21061524"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21061524"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}