{"id":21061547,"date":"2022-01-31T22:40:54","date_gmt":"2022-01-31T21:40:54","guid":{"rendered":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/?p=21061547"},"modified":"2022-01-31T22:42:22","modified_gmt":"2022-01-31T21:42:22","slug":"sto-je-to-abrazija-i-kako-mijenja-izgled-zemlje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/sto-je-to-abrazija-i-kako-mijenja-izgled-zemlje\/","title":{"rendered":"\u0160to je to abrazija i kako mijenja izgled Zemlje"},"content":{"rendered":"\n

Abrazija je jedan od mnogih geomorfolo\u0161kih procesa koji se odvijaju na zemljinoj povr\u0161ini, a koji uvelike utje\u010du na njen izgled. Rije\u010d je o geomorfolo\u0161kom procesu koji je pod izravnim utjecajem morskih valova, struja i mijena, a koji se odvija na obalama oceana, mora i jezera te je zbog toga jedan od najzna\u010dajnijih geomorfolo\u0161kih procesa na svijetu. Najjednostavnije re\u010deno, abrazija je proces<\/a> koji mijenja izgled obale kroz djelovanje valova. Ona je mehani\u010dko struganje povr\u0161ine stijena trenjem stijena i \u010destica koje valovi nose sa sobom.\u00a0<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Abrazija je proces koji nastaje kao posljedica djelovanja valova, ali i vjetra, ledenjaka i gravitacije. <\/strong><\/h2>\n\n\n\n

Tim procesom nastaju novi reljefni oblici koje nazivamo abrazivni oblici reljefa. Njihova je osnovna podjela na erozivne i akumulativne oblike pri \u010demu su erozivni oblici oni koji nastaju na strmim obalama, dok su akumulativni oni oblici koji nastaju na niskim obalama. <\/p>\n\n\n\n

Ja\u010dina promjene obale pod utjecajem abrazije u mnogo\u010demu ovisi o sastavu stijena i izgledu prvobitnog reljefa. Sastav stijena je jako va\u017ean faktor jer upravo on direktno utje\u010de na otpornost stijena na tro\u0161enje i eroziju. <\/p>\n\n\n\n

Abrazivni oblici kao posljedica abrazije<\/strong><\/h2>\n\n\n\n

Svi abrazivni oblici koji nastaju na obali direktna su posljedica mehani\u010dkog djelovanja valova u svakoj formi, a ta ru\u0161ila\u010dka snaga valova nije jedini faktor mijenjanja obale. Velik dio erozije nastaje i udaranjem raznog kamenja, komadima stijena i sli\u010dnim materijalom koji se nalazi u vodi, a koje valovi nose prema stijenama i tako ih dodatno o\u0161te\u0107uju.<\/p>\n\n\n\n

Najbolji primjer ja\u010dine abrazije morskih valova je obala Yorkshirea<\/a> u Engleskoj gdje se u 50 godina kopnena obala pomaknula \u010dak 105 metara u korist mora.<\/p>\n\n\n\n

Erozivni abrazivni oblici<\/strong><\/h2>\n\n\n\n

Prvobitni reljef se zbog utjecaja abrazije mijenja i nastaju novi oblici.  Ako govorimo o erozivnim abrazivnim oblicima tada zapravo govorimo o valnim potkapinama, klifovima i abrazijskim terasama<\/strong>, \u0161to su sve reljefni oblici nastali erozivnim djelovanjem na stijene.  <\/p>\n\n\n\n

Erozivni reljefni oblici nastali su djelovanjem destruktivnih valova koji imaju veliku energiju i koji udaranjem u obalu poplavljuju, a odlaskom odnose dio materijala natrag u more.<\/p>\n\n\n\n

Valna potkapina<\/strong> nastaje kao posljedica jako intenzivnog udaranja valova koje uzrokuje odvaljivanje komada stijena. Tada nastaje udubljenje u strmoj obali koje se nalazi na nivou vodene povr\u0161ine i izgleda kao polupe\u0107ina. S obzirom na to da valovi i dalje djeluju na isto mjesto ta se valna potkapina kontinuirano produbljuje sve dok se stijene vi\u0161e nemaju na \u0161to naslanjati pa se ona ru\u0161i u more. Na taj na\u010din se stvaraju strmi klifovi<\/strong>, te se ru\u0161enjem stijena obala polagano pomi\u010de unatrag. Klifovi koji nastaju na ovaj na\u010din mogu biti visoki i po nekoliko stotina metara.<\/p>\n\n\n\n

Tako\u0111er, s obzirom na to da se na taj na\u010din valna potkapina povla\u010di prema unatrag formira se i abrazijska terasa<\/strong> koja mo\u017ee biti jako \u0161iroka, \u010dak do nekoliko kilometara. Ona je bli\u017ee obali stjenovita, ali bli\u017ee moru je \u0161ljunkovita i pje\u0161\u010dana. Njihova \u0161irina se nalazi u rasponu od stotinu metara do nekoliko kilometara. <\/p>\n\n\n\n

Akumulativni abrazivni oblici<\/strong><\/h2>\n\n\n\n

Ako pak govorimo o akumulativnim abrazivnim oblicima koji se javljaju na niskim obalama tada govorimo o sprudima, prevlakama i pje\u0161\u010danim pla\u017eama<\/strong> (koje se \u010desto nazivaju \u017ealo). Rije\u010d je o geografskim oblicima koji su nastali skupljanjem materijala du\u017e obale, naj\u010de\u0161\u0107e je rije\u010d o sitnom \u0161ljunku i pijesku. <\/p>\n\n\n\n

Akumulacijski oblici nastaju konstruktivnim djelovanjem valova koji su ni\u017ee razine energije i imaju ja\u010di nagib pa sprje\u010davaju da se materijal kojeg su donijeli na obalu vrati natrag u more s njihovim povratkom. <\/p>\n\n\n\n

Pje\u0161\u010dane pla\u017ee<\/strong> su niske pjeskovite obale koje su nastale talo\u017eenjem stjenovitih materijala uz obalu.  Ako do talo\u017eenja dolazi paralelno s obalom i na maloj udaljenosti od nje tada nastaje sprud.<\/strong> <\/p>\n\n\n\n

Ponekad se dogodi da valovi razaraju neki mali otok koji se nalazi blizu obale te nanose materijal ispred otoka, stvaraju\u0107i sprud koja otok povezuje s obalom. Lijep primjer takvog geomorfolo\u0161kog procesa je otok Sv. Stefan kod Budve. <\/p>\n\n\n\n

Prevlake<\/strong>, koje se \u010desto zovu tombolo, stvaraju se iza malih oto\u010di\u0107a smje\u0161tenih u blizini obale i postaju poveznica kopna i otoka, pretvaraju\u0107i otok u poluotok. Njih uzrokuju valovi s pu\u010dine koji se udaraju s unutarnje strane otoka, okrenute obali, a pri tom sudaranju stvaraju gomile stjenovitog materijala koji postaje \u201eveza\u201c kopna i mora. <\/p>\n\n\n\n

Klimatske promjene i abrazija<\/strong><\/h2>\n\n\n\n

Porast razine mora, uzrokovan klimatskim promjenama<\/a> od kojih je na prvom mjestu porast temperature, ima veliki utjecaj na sve geomorfolo\u0161ke procese, pa tako i abraziju. <\/p>\n\n\n\n

Upravo \u0107e taj porast razine mora pove\u0107ati obalnu eroziju diljem svijeta \u0161to \u0107e imati iznimno velik utjecaj na izgled obala. Njihov \u0107e se izgled zna\u010dajno promijeniti, osobito u ni\u017eim obalnim podru\u010djima. <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Abrazija je jedan od mnogih geomorfolo\u0161kih procesa koji se odvijaju na zemljinoj povr\u0161ini, a koji uvelike utje\u010du na njen izgled. Rije\u010d je o geomorfolo\u0161kom procesu koji je pod izravnim utjecajem morskih valova, struja i mijena, a koji se odvija na obalama oceana, mora i jezera te je zbog toga jedan od najzna\u010dajnijih geomorfolo\u0161kih procesa na […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21061548,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[17354],"tags":[23039,23048,23046,23010,23047,23049],"class_list":["post-21061547","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-znanost-za-pocetnike","tag-abrazija","tag-erozija","tag-geomorfoloski-proces","tag-obala","tag-proces","tag-valna-potkapina"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21061547","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21061547"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21061547\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21061551,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21061547\/revisions\/21061551"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21061548"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21061547"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21061547"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21061547"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}