Instituta Ru\u0111er Bo\u0161kovi\u0107<\/a> (IRB).<\/p>\n\n\n\nU procesu realizacije fuzije kao izvora energije, klju\u010dan korak je nau\u010diti kako stvoriti i kontrolirati visokoenergetske plazme. Za to znanstvenicima slu\u017ee i eksperimenti koji se provode na ure\u0111ajima poput Zajedni\u010dkog europskog torusa (JET – Joint European Torus), najve\u0107eg operativnog tokamaka koji je smje\u0161ten u Upravi za nuklearnu energiju Ujedinjenog Kraljevstva (UKAEA).<\/p>\n\n\n\n
Rije\u010d je o ure\u0111aju na kojem se posti\u017eu temperature i do 10 puta ve\u0107e od onih u sredi\u0161tu Sunca. Ovaj je ure\u0111aj klju\u010dna ispitna stanica za po\u010detak rada Me\u0111unarodnog termonuklearnog eksperimentalnog reaktora (ITER), jednog od najve\u0107ih kolaborativnih znanstvenih projekata u povijesti, koji se gradi na jugu Francuske, uz potporu sedam \u010dlanica – Kine, Europske unije, Indije, Japana, Ju\u017ene Koreje, Rusije i SAD-a.<\/p>\n\n\n\n
JET je testni poligon za ITER i mo\u017ee posti\u0107i uvjete sli\u010dne onima u ITER-u i budu\u0107im fuzijskim elektranama, te je jedini operativni tokamak na svijetu koji mo\u017ee koristiti istu mje\u0161avinu goriva deuterij-tricij (D-T) koji planiran za te ure\u0111aje.<\/p>\n\n\n\n
Novi rekord fuzijske energije ostvaren je u sklopu kampanje eksperimenta koju je pokrenuo konzorcij EUROfusion kako bi demonstrirao razmjere postignu\u0107a u fuzijskoj tehnologiji tijekom dva desetlje\u0107a istra\u017eivanja, te kako bi se optimalno pripremili za po\u010detak rada ITER-a, ve\u0107e i naprednije verzije JET-a.<\/p>\n\n\n\n
“U rekordnom snimku, fuzijske reakcije u JET-u oslobodile su ukupno 59 megad\u017eula energije u obliku topline i to tijekom pet sekundi ‘pulsa’ plazme, \u0161to su dvostruko ve\u0107e vrijednosti od rekordnih postavljenih 1997. godine,” obja\u0161njava dr. sc. Ton\u010di Tadi\u0107, voditelj hrvatskih fuzijskih aktivnosti u sklopu konzorcija EUROfusion te koordinator Savjeta europskog projekta DONES-PreP.<\/p>\n\n\n\n
”Ovi rezultati su nam potvrda da \u0107e ITER tako\u0111er izvrsno raditi. Naime, u eksperimentima iz 1997. godine unutarnji oklop tokamaka JET koji je okrenut plazmi bio je na\u010dinjen od poroznih plo\u010da od uglji\u010dnih vlakana. No, iako su one dobro izdr\u017eale temperature do 3000 0C jako su upijale fuzijsko gorivo tj. plinove deuterij i tricij, pa se reakcija ‘gu\u0161ila’. Ujedno se stvarala velika koli\u010dina uglji\u010dne pra\u0161ine koja je tako\u0111er apsorbirala fuzijsko gorivo. Od tada se nastojalo izbje\u0107i upijanje goriva u stijenkama kori\u0161tenjem oklopa od volframa i berilija, kakvi su kori\u0161teni i sada. Raniji eksperimenti provedeni su 2014. uz poseban oprez jer nije bilo jasno kakav je sastav fuzijske pra\u0161ine u novim uvjetima, odnosno koliko ona apsorbira fuzijsko gorivo, te je li samozapaljiva i eksplozivna. Sve te dvojbe otklonjene su u analizama \u010destica fuzijske pra\u0161ine provedenima tijekom trogodi\u0161njeg razdoblja od 2017. do 2020. godine upravo na ionskoj mikroprobi IRB-a, u suradnji s kolegama iz UK-a, \u0160vedske i Poljske. Moglo se, dakle, sigurno i\u0107i na ja\u010de grijanje plazme, ve\u0107u koli\u010dinu fuzijskog goriva i ja\u010du fuzijsku reakciju. To je posebno va\u017eno i za sigurnost rada ITER-a,” obja\u0161njava dr. Tadi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Dr. Tadi\u0107 je podsjetio kako bliska suradnja hrvatskih fuzijskih znanstvenika s britanskim kolegama se\u017ee jo\u0161 iz 2013. godine kada je sklopljen bilateralni Sporazum o suradnji izme\u0111u IRB-a i Centra za fuzijsku energiju u Culhamu (CCFE) pri UKAEA-i koja je doma\u0107in JET-a. IRB je tako tijekom 2013. unutar EU-a imao status ‘Vanjske fuzijske istra\u017eiva\u010dke jedinice UK’. Britanski znanstvenici od tada redovito koriste usluge Laboratorija za interakcije ionskih snopova IRB-a u vezi analize fuzijskih uzoraka na ionskoj mikroprobi ili ozra\u010davanja fuzijskih materijala na ure\u0111aju DiFU.<\/p>\n\n\n\n
”Zapis i znanstveni podaci iz ovih klju\u010dnih eksperimenata na ure\u0111aju JET su veliki poticaj za ITER, jer su provedeni u istim uvjetima kakvi \u0107e biti na ITER-u, te jam\u010de siguran i uspje\u0161an rad ITER-a, na kojem \u0107e i volumen plazme i magnetsko polje, i mikrovalno grijanje plazme biti jo\u0161 ve\u0107i nego na JET-u,” zaklju\u010duje dr. sc. Ton\u010di Tadi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
S obzirom na to da konstantno rastu pritisci za odr\u017eivim rje\u0161avanjem negativnih u\u010dinaka klimatskih promjena dekarbonizacijom energetskog sustava, ovaj uspjeh fuzijskih stru\u010dnjaka predstavlja veliki korak naprijed u realizaciji fuzije kao sigurnog, u\u010dinkovitog i niskouglji\u010dnog na\u010dina rje\u0161avanja globalne energetske krize, zaklju\u010dili su fuzijski stru\u010dnjaci.<\/p>\n\n\n\n
IZJAVE PREDSTAVNIKA ITER-a I KONZORCIJA EUROfusion:<\/strong><\/p>\n\n\n\nDr Bernard Bigot, Generalni direktor ITER-a, rekao je: ”Trajni puls fuzije deuterij-tricij na ovoj razini energije, a rije\u010d je skoro o industrijskim razmjerima, velika je potvrda svima uklju\u010denima u globalnu potragu za fuzijom. Rezultati s JET-a izuzetno su va\u017eni za ITER jer potvr\u0111uju da smo na pravom putu prema demonstriranju pune snage i potencijala fuzijske energije.\u201d<\/p>\n\n\n\n
Tony Donn\u00e9, voditelj programa EUROfusion (CEO), rekao je: \u201cOvo postignu\u0107e rezultat je dugogodi\u0161nje pripreme tima istra\u017eiva\u010da konzorcija EUROfusion diljem Europe. Rekord koji smo postavili, ali \u0161to je jo\u0161 va\u017enije, sve ono \u0161to smo nau\u010dili o fuziji u ovim uvjetima u potpunosti ide u korist na\u0161ih predvi\u0111anja, te pokazuje da smo na pravom putu u stvaranju globalne budu\u0107nosti temeljene na fuzijskoj energiji. Ako mo\u017eemo odr\u017eati fuziju pet sekundi, mo\u017eemo i pet minuta, a zatim to mo\u017eemo podi\u0107i i na pet dana, dok pove\u0107avamo kapacitete ure\u0111aja koje \u0107emo koristiti. Ovo je veliki trenutak za svakoga od nas i cijelu fuzijsku zajednicu. Ono \u0161to je najva\u017enije, operativno iskustvo koje smo stekli u realnim uvjetima daje nam veliko samopouzdanje za sljede\u0107u fazu eksperimenata na ITER-u i europskoj demonstracijskoj elektrani DEMO, koja je dizajnirana tako da plasira elektri\u010dnu energiju u mre\u017eu.\u201d<\/p>\n\n\n\n
Volker Naulin, voditelj Odjela za znanost o fuziji u EUROfusionu, rekao je: \u201cTim konzorcija EUROfusion osmislio je ovu eksperimentalnu kampanju u JET-u kako bismo se optimalno pripremili za po\u010detak ITER-a. Rezultati su potvrdili na\u0161a predvi\u0111anja i motivirali nas da damo sve od sebe kako bismo osigurali pravovremeni uspjeh rada ITER-a. Ovi rezultati idu u korist odluci o radu europske elektrane DEMO i \u010dinjenici da je fuzija potrebna za dugoro\u010dnu dekarbonizaciju na\u0161e opskrbe energijom.\u201d<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Fuzijski znanstvenici, okupljeni u jednom od najve\u0107ih istra\u017eiva\u010dkih konzorcija –EUROfusion, oborili su novi rekord osloba\u0111anjem trajne fuzijske energije od nevjerojatnih 59 megad\u017eula. Ovo postignu\u0107e na JET-u, najve\u0107em i najmo\u0107nijem operativnom tokamaku na svijetu, demonstracija je punog potencijala fuzije u isporuci sigurne, odr\u017eive i niskouglji\u010dne energije. Rekord je ostvario tim od \u010dak 4800 istra\u017eiva\u010da, stru\u010dnjaka, studenata […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21061588,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16328],"tags":[23065,23064,22961,17282,23068,23067,23066,22024],"class_list":["post-21061587","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-fizika-i-kemija","tag-eurofusion","tag-fuzijska-energija","tag-institut-ruder-boskovic","tag-irb","tag-iter","tag-jet","tag-rekord","tag-znanstvenici"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21061587","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21061587"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21061587\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21061589,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21061587\/revisions\/21061589"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21061588"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21061587"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21061587"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21061587"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}