Xin Zhang<\/a>, profesorica strojarstva i njezin tim znanstvenika za fotoniku. Ina\u010de se radi o timu stru\u010dnjaka za metamaterijale. Metamaterijali su u pravilu strukture koje same po sebi nemaju zna\u010dajnu funkciju, ali kada se grupiraju na precizan na\u010din, dobivaju odre\u0111ene \u201esupermo\u0107i\u201c kojih nema u prirodi. Metamaterijali mogu savijati, apsorbirati ili na drugi na\u010din manipulirati valovima (elektromagnetskim, vu\u010dnim ili \u010dak radio valovima). Svaka jedini\u010dna \u0107elija, tj. rezonator, raspore\u0111uje se po uzorku u redove i stupce te se na taj na\u010din dizajnira kaciga u razli\u010ditim veli\u010dinama i oblicama.<\/p>\n\n\n\nMetamaterijali mogu imati razne funkcije. Zhang navodi da je dizajnirao materijal koji blokira zvuk bez zaustavljanja protoka zraka (jednostavnosti radi, zamislite mlazne motore i klima ure\u0111aje koji su ne\u010dujni) kao i materijal koji pobolj\u0161ava kvalitetu strojeva za magnetsku rezonancu (MRI).<\/p>\n\n\n\n
Sada su Zhang i njen tim dizajnirali kacigu koja omogu\u0107uje stvaranje o\u0161trije slike na MRI koje se mogu snimiti dvostruko ve\u0107om brzinom od normalne. Kaciga je izra\u0111ena od 3D ispisanih plasti\u010dnih cijevi omotanih bakrenim \u017eicama, grupiranih u niz i precizno raspore\u0111enih tako da kanaliziraju magnetsko polje MRI ure\u0111aja. Na taj na\u010din se MRI uvelike ubrza \u0161to bi samu pretragu u\u010dinilo jeftinijom. Tako\u0111er, ovaj oblik metamaterijala se mo\u017ee koristiti i u kombinaciji s jeftinijim MRI strojevima niskog polja te na taj na\u010din mo\u017ee biti dostupan i za zemlje u razvoju.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Iako izgleda kao bizarna biciklisti\u010dka kaciga ili dio opreme sa seta filma \u201ePovratak u budu\u0107nost\u201c, morate priznati da izgleda poprili\u010dno fora. Ova kaciga je izgra\u0111ena od plastike i bakrene \u017eice s ciljem da revolucionira radiolo\u0161ke snimke u radiologiji. Bez obzira na izgled igra\u010dke, ovaj ure\u0111aj je izuzetno kompleksan te sadr\u017ei mno\u0161tvo fizikalnog, in\u017eenjerskog i matemati\u010dkog […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21061631,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16366],"tags":[19865,23069,19840,18270,22600],"class_list":["post-21061596","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-neuroznanost","tag-magnetna-rezonanca","tag-metamaterijali","tag-mr","tag-mri","tag-radiologija"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21061596","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21061596"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21061596\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21061632,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21061596\/revisions\/21061632"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21061631"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21061596"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21061596"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21061596"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}