Istra\u017eiva\u010di s Caltech-a donose nam zanimljivo istra\u017eivanje. Naime, dokazali su metabolite koje proizvode bakterije u crijevima, koji pak putuju do mozga i uzrokuju promjenu funkcije mo\u017edanih stanica. Izgleda da ta promjena u funkciji dovodi do pojave tjeskobe kod mi\u0161eva. Ovo istra\u017eivanje ide u korak uz sve \u010de\u0161\u0107a istra\u017eivanja koja nastoje povezati sadr\u017eaj crijevne flore s emocionalnim pona\u0161anjem.<\/p>\n\n\n\n
Ovaj rad je relativno nov te je objavljen 14. velja\u010de u \u010dasopisu \u201eNature<\/em>\u201c.<\/p>\n\n\n\n Ve\u0107 nekoliko desetlje\u0107a znamo da mikrobiom u na\u0161im crijevima utje\u010de na imunolo\u0161ki sustav te na metabolizam. Zadnjih godina, prou\u010davamo njegovu povezanost s raspolo\u017eenjem i op\u0107enitom mo\u017edanom funkcijom. Tako\u0111er, postoje brojni dokazi da bi mikrobiom mogao biti povezan s razvojem neurodegenerativnih bolesti kod ljudi.<\/p>\n\n\n\n Ova studija se usredoto\u010dila na bakterijski metabolit nazvan 4-etilfenilsulfat (4EPS). Ta molekula biva proizvedena od strane mikroba u crijevima, te se zatim apsorbira u krvotok i cirkulira tijelom. U pregledu uzoraka ljudske krvi od 231 osobe, razine 4EPS su bile oko sedam puta ve\u0107e u djece sa spektrom autizma nego li u neurotipi\u010dne djece.<\/p>\n\n\n\n S obzirom da je ljudski mozak izrazito slo\u017een, istra\u017eiva\u010di su se usmjerili na prou\u010davanje mi\u0161eva. Naime, oni su promatrali kako 4EPS utje\u010de na anksioznost mi\u0161eva. Ina\u010de, anksioznost kod mi\u0161eva se relativno lako mjeri. Mi\u0161evi koji se na\u0111u u novom okoli\u0161u imaju tendenciju istra\u017eivati novonastali okoli\u0161, no ukoliko imaju pove\u0107an stupanj anksioznosti, istra\u017eivanje okoli\u0161a \u0107e izostati.<\/p>\n\n\n\n Koristile su se dvije skupine mi\u0161eva, jedna koja je sadr\u017eavala bakterije koje poja\u010dano proizvode 4EPS, te druga koja je sadr\u017eavala bakterije koje nisu mogle proizvoditi 4EPS. Mi\u0161evi kod kojih se poja\u010dano proizvodi 4EPS pokazali su ve\u0107i stupanj anksioznosti od kontrolne skupine. Osim toga, skeniranje mozga tih mi\u0161eva je ukazalo na pove\u0107anu aktivnost regija mozga zadu\u017eenih za strah i tjeskobu.<\/p>\n\n\n\n Izgleda da 4EPS djeluje na oligodendrocite te na taj na\u010din onemogu\u0107ava proizvodnju mijelina. Primjenom lijekova koji pove\u0107ava proizvodnju mijelina, mi\u0161evima je uvelike smanjeno anksiozno pona\u0161anje. Lijek se tako\u0111er po\u010deo primjenjivati i kod ljudi s dokazanim porastom 4EPS uz obe\u0107avaju\u0107e rezultate.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Istra\u017eiva\u010di s Caltech-a donose nam zanimljivo istra\u017eivanje. Naime, dokazali su metabolite koje proizvode bakterije u crijevima, koji pak putuju do mozga i uzrokuju promjenu funkcije mo\u017edanih stanica. Izgleda da ta promjena u funkciji dovodi do pojave tjeskobe kod mi\u0161eva. Ovo istra\u017eivanje ide u korak uz sve \u010de\u0161\u0107a istra\u017eivanja koja nastoje povezati sadr\u017eaj crijevne flore s […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21065423,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16326],"tags":[23085,19732,17745,23087,23086],"class_list":["post-21061656","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-biologija","tag-4eps","tag-anksioznost","tag-bakterije","tag-mijelin","tag-neurodegenerativne-bolesti"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21061656","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21061656"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21061656\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21066686,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21061656\/revisions\/21066686"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21065423"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21061656"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21061656"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21061656"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}Kako je provedeno istra\u017eivanje?<\/h2>\n\n\n\n