{"id":21061658,"date":"2022-03-27T21:30:27","date_gmt":"2022-03-27T19:30:27","guid":{"rendered":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/?p=21061658"},"modified":"2022-03-27T21:30:49","modified_gmt":"2022-03-27T19:30:49","slug":"hoce-li-biti-uskoro-moguca-terapija-bakteriofagima","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/hoce-li-biti-uskoro-moguca-terapija-bakteriofagima\/","title":{"rendered":"Ho\u0107e li biti uskoro mogu\u0107a terapija bakteriofagima?"},"content":{"rendered":"\n<p>Istra\u017eiva\u010di su identificirali mehanizam antitoksina koji mo\u017ee neutralizirati stotine razli\u010ditih vrsta toksina kod bakterija te ih na taj na\u010din za\u0161titi od napada virusa. Taj mehanizam je nazvan Panacea, po gr\u010dkoj bo\u017eici medicine. Razumijevanje takvog mehanizma je klju\u010dno, s obzirom da je terapija fagom u sve ve\u0107em zamahu.<\/p>\n\n\n\n<p>Mehanizam se sastoji od sustava toksin-antitoksin, koji slu\u017ei kao prekida\u010d za uklju\u010divanje, odnosno isklju\u010divanje odre\u0111enih gena u stanici. Na taj na\u010din se bakterija \u0161titi od bakteriofaga \u2013 virusa koji inficiraju bakterije. Aktivacijom toksina omogu\u0107uje se bakterijskim populacijama da u\u0111u u svojevrsnu blokadu koja ograni\u010dava rast, a samim time i \u0161irenje virusa. Uz toksin se uvijek nalazi i antitoksin koji se mo\u017ee aktivirati u bilo kojem trenutku i omogu\u0107iti bakterijskoj stanici da se nastavi razmno\u017eavati. To mo\u017eete zamisliti kao da imate kod sebe bocu otrova te bocu protuotrova.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\" id=\"kako-su-otkriveni-ovi-antitoksini\">Kako su otkriveni ovi antitoksini?<\/h2>\n\n\n\n<p>Tim znanstvenika je prvo napravio ra\u010dunalni program za analizu gena u genomu bakterijske stanice. Zatim su taj program iskoristili za predvi\u0111anje novih antitoksinskih gena. Taj alat im je omogu\u0107io da otkriju da samo jedna vrsta antitoksinskih proteina mo\u017ee uzrokovati inhibiciju desetke drugih toksina. Ovo je jako korisna informacija jer bi uvelike mogla olak\u0161ati razvoj novih lijekova. S obzirom na sve ve\u0107i porast rezistencije, samo je pitanje vremena kada \u0107e trenutno dostupni antibiotici oti\u0107i u zastaru.<\/p>\n\n\n\n<p>Princip fagoterapije je jednostavan. Ideja je da se primjeni koktel bakteriofaga koji \u0107e u\u0107i u bakterijske stanice i uni\u0161titi ih. Prednost je \u0161to se radi o relativnoj ciljanoj terapiji, s obzirom da bakteriofagi ne mogu ulaziti u ljudske stanice. Mana je s druge strane, velika sposobnost bakterije da se za\u0161tite od bakteriofaga. Upravo ovim novim spoznajama, uskoro bi mogli sprije\u010diti bakterije da se bore protiv bakteriofaga.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Istra\u017eiva\u010di su identificirali mehanizam antitoksina koji mo\u017ee neutralizirati stotine razli\u010ditih vrsta toksina kod bakterija te ih na taj na\u010din za\u0161titi od napada virusa. Taj mehanizam je nazvan Panacea, po gr\u010dkoj bo\u017eici medicine. Razumijevanje takvog mehanizma je klju\u010dno, s obzirom da je terapija fagom u sve ve\u0107em zamahu. Mehanizam se sastoji od sustava toksin-antitoksin, koji slu\u017ei [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21065379,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16343],"tags":[23090,17745,23088,17148,23089,20388],"class_list":["post-21061658","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-bakterije-i-virusi","tag-antitoksini","tag-bakterije","tag-bakteriofagi","tag-terapija","tag-toksini","tag-virusi"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21061658","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21061658"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21061658\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21065380,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21061658\/revisions\/21065380"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21065379"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21061658"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21061658"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21061658"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}