{"id":21061669,"date":"2022-03-25T11:50:47","date_gmt":"2022-03-25T10:50:47","guid":{"rendered":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/?p=21061669"},"modified":"2022-03-25T11:51:06","modified_gmt":"2022-03-25T10:51:06","slug":"slicnosti-izmedu-venerine-muholovke-i-covjeka","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/slicnosti-izmedu-venerine-muholovke-i-covjeka\/","title":{"rendered":"Sli\u010dnosti izme\u0111u Venerine muholovke i \u010dovjeka"},"content":{"rendered":"\n<p>Sigurno ste ve\u0107 \u010duli za Venerinu muholovku, najpoznatiju biljku meso\u017ederku na svijetu. Sada znanstvenici donose nove spoznaje o tome kako ta biljka hvata svoj plijen. Naime, napravili su trodimenzionalnu strukturu proteinskog kanala koji biljkama omogu\u0107uje da zarobe svoj plijen. Radi se o kanalu koji je osjetljiv na mehani\u010dki dodir te kada ga muha, ili neki drugi kukac dotakne, dolazi do refleksnog zatvaranja biljke. Sam kanal je nazvan \u201e<em>Flycatcher1<\/em>\u201c, a njegova funkcija \u0107e pomo\u0107i i u razumijevanju sli\u010dnih mehanosenzitivnih ionskih kanala koji su prona\u0111eni kod ljudi.<\/p>\n\n\n\n<p>Vode\u0107i znanstvenik ovog rada navodi da bez obzira na to \u0161to su Venerine zamke za mu\u0161ice poprili\u010dno razli\u010dite od ljudskih kanala, razni modeli \u0107e se mo\u0107i koristiti za prou\u010davanje stanica i organizama te kako oni reagiraju na dodir i pritisak.<\/p>\n\n\n\n<p>Na istra\u017eivanju je sudjelovao i Ardem Patapoutian, dobitnik Nobelove nagrade za fiziologiju i medicinu za istra\u017eivanje mehanoosjetljivih kanala koji omogu\u0107uju tijelu da osjeti dodir i temperaturu.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\" id=\"sto-su-mehanoosjetljivi-kanali\">\u0160to su mehanoosjetljivi kanali?<\/h2>\n\n\n\n<p>Mehanoosjetljivi ionski kanali izgledaju poput tunela koji se prote\u017ee kroz membranu stanice. Kada do\u0111e do mehani\u010dkog podra\u017eaja, ti kanali se otvaraju te omogu\u0107uju nabijenim ionima nagli prolazak kroz njih. To u stanicama, poput neurona, uzrokuje depolarizaciju. Depolarizaciju je najjednostavnije zamisliti kao nekakvu struju koja prenosi poruku. Npr, kada se naponi mokra\u0107ni mjehur, ionski kanali budu pobu\u0111eni silom koju izaziva teku\u0107ina u mjehuru te nastaje depolarizacija obli\u017enjih neurona koji mozgu prenose poruku i zatim vi tu poruku percipirate kao nagon za mokrenjem.<\/p>\n\n\n\n<p>Kod Venerine muholovke su otkrivena tri kanala koja  bi mogla biti zadu\u017eena za zatvaranje listova. Znanstvenici su se najvi\u0161e usmjerili na Flycatcher1 zato jer njegov genetski slijed odgovara kanalima koji su prona\u0111eni u bakterijama. Spoznaja da se taj kanal zadr\u017eao tijekom evolucije toliko dugo, ide u prilog tome da taj kanal ima va\u017enu ulogu u pre\u017eivljavanju biljke, prenosi <em><a href=\"https:\/\/www.sciencedaily.com\/releases\/2022\/02\/220217141334.htm\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">Science Daily<\/a><\/em>. <\/p>\n\n\n\n<p>U kona\u010dnici su znanstvenici analizirali kako razne mutacije utje\u010du na funkciju kanala, odnosno u kojem slu\u010daju se njegova funkcija poja\u010da, a kada se smanji. Sve ove spoznaje bi se jednog dana mogle koristiti za primjenu u medicini.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Sigurno ste ve\u0107 \u010duli za Venerinu muholovku, najpoznatiju biljku meso\u017ederku na svijetu. Sada znanstvenici donose nove spoznaje o tome kako ta biljka hvata svoj plijen. Naime, napravili su trodimenzionalnu strukturu proteinskog kanala koji biljkama omogu\u0107uje da zarobe svoj plijen. Radi se o kanalu koji je osjetljiv na mehani\u010dki dodir te kada ga muha, ili neki [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21065372,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16346],"tags":[16703,23096,23095,23094,23093],"class_list":["post-21061669","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-biljke-i-zivotinje","tag-covjek","tag-depolarizacija","tag-ionski-kanali","tag-mehanoreceptori","tag-venerina-muholovka"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21061669","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21061669"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21061669\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21065373,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21061669\/revisions\/21065373"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21065372"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21061669"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21061669"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21061669"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}