{"id":21061681,"date":"2022-04-09T22:28:11","date_gmt":"2022-04-09T20:28:11","guid":{"rendered":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/?p=21061681"},"modified":"2022-04-09T22:28:55","modified_gmt":"2022-04-09T20:28:55","slug":"znanstvenici-uspjeli-rekonstruirati-3d-sliku-nebulina","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/znanstvenici-uspjeli-rekonstruirati-3d-sliku-nebulina\/","title":{"rendered":"Znanstvenici uspjeli rekonstruirati 3D sliku nebulina"},"content":{"rendered":"\n

Znanstvenici su uspjeli rekonstruirati 3D sliku nebulina visoke rezolucije. Radi se o ogromnom proteinu koji ve\u017ee aktin te djeluje kao bitna komponenta skeletnih mi\u0161i\u0107a. Ovo istra\u017eivanje uvelike doprinosi budu\u0107em razumijevanju uloge nebulina, s obzirom da o tom proteinu malo znamo (\u0161to zbog njegove veli\u010dine, \u0161to zbog pote\u0161ko\u0107a u ekstrakciji). Tim istra\u017eiva\u010da je koristio kriotomografiju kako bi uspjeli rekonstruirati strukturu proteina. Nalazi ovog istra\u017eivanja mogli bi dovesti do novih pristupa u lije\u010denju odre\u0111enih mi\u0161i\u0107nih bolesti s obzirom da mutacije u nebulinu uzrokuju slabost skeletnih mi\u0161i\u0107a. Istra\u017eivanje je objavljeno u akademskom \u010dasopisu Science<\/a><\/em>. <\/p>\n\n\n\n

Neuhvatljiv protein<\/strong><\/h2>\n\n\n\n

Ina\u010de se skeletni i sr\u010dani mi\u0161i\u0107i kontrahiraju pomo\u0107u miozina i aktina koji “klize” jedan preko drugog prilikom kontrakcije. Nebulin pak pronalazimo samo u skeletnom mi\u0161i\u0107u pri \u010demu se uparuje s aktinom i na taj na\u010din ga stabilizira i regulira. Mutacije u nebulinu uzrokuju bolest pod nazivom “nemalinska miopatija”, neizlje\u010divi neuromi\u0161i\u0107ni poreme\u0107aj gdje dolazi do slabosti skeletnih mi\u0161i\u0107a (u nekim slu\u010dajevima se javljaju i poreme\u0107aji govora i disanja).<\/p>\n\n\n\n

Poznavanje strukture nebulina i njegove interakcije s aktinom moglo bi biti klju\u010dno za razvoj novih lijekova. Do sada tradicionalni pristup prou\u010davanja proteina nije davao mnogo uspjeha zbog veli\u010dine proteina, njegove fleksibilnosti i isprepletenosti s aktinom. Ovaj tim znanstvenika zaobilazi tradicionalni pristup te se koristi elektronskom kriotomografijom (cryo-ET) kako bi vizualizirao protein. Prvo se uzme uzorak mi\u0161i\u0107a koji se zatim zamrzne. Nakon toga se primjeni ionska zraka na bazi galija kako bi se uklonio vi\u0161ak materijala te se postigla debljina mi\u0161i\u0107a od oko 100 nm. Uzorak takve debljine se snima transmisijskim elektronskim mikroskopom koji pomo\u0107u ra\u010dunskih metoda spaja slike i stvara 3D model.<\/p>\n\n\n\n

\"\"
Foto: MPI of Molecular Physiology<\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n\n

Pomicanje granica cryo-ET<\/strong><\/h2>\n\n\n\n

Jo\u0161 pro\u0161le godine, isti tim znanstvenika je uspio napraviti 3D sliku sarkomera, osnovne kontraktilne jedinice skeletnih mi\u0161i\u0107a. U tom modelu su jasno prikazani aktin i miozin, ali ne i nebulin. Rezolucija koja je tada kori\u0161tena iznosi 1 nm, no i dalje je bila preniska za vizualizaciju nebulina. Ovaj put su istra\u017eiva\u010di pobolj\u0161ali mikroskop kako bi imao atomsku razlu\u010divost (pribli\u017eno 0,45 nm).<\/p>\n\n\n\n

Tim se nada da \u0107e njihova otkri\u0107a doprinijeti razvoju novih lijekova za neuromuskulaturne bolesti.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Znanstvenici su uspjeli rekonstruirati 3D sliku nebulina visoke rezolucije. Radi se o ogromnom proteinu koji ve\u017ee aktin te djeluje kao bitna komponenta skeletnih mi\u0161i\u0107a. Ovo istra\u017eivanje uvelike doprinosi budu\u0107em razumijevanju uloge nebulina, s obzirom da o tom proteinu malo znamo (\u0161to zbog njegove veli\u010dine, \u0161to zbog pote\u0161ko\u0107a u ekstrakciji). Tim istra\u017eiva\u010da je koristio kriotomografiju kako […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21065428,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16326],"tags":[23159,23101,23102,23100,23104,23103,22024],"class_list":["post-21061681","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-biologija","tag-3d-slika","tag-aktin","tag-miozin","tag-nebulin","tag-nemalinska-miopatija","tag-skeletni-misici","tag-znanstvenici"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21061681","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21061681"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21061681\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21065429,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21061681\/revisions\/21065429"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21065428"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21061681"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21061681"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21061681"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}