{"id":21061690,"date":"2022-02-26T16:21:36","date_gmt":"2022-02-26T15:21:36","guid":{"rendered":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/?p=21061690"},"modified":"2022-02-26T16:21:38","modified_gmt":"2022-02-26T15:21:38","slug":"razlika-u-mozgu-djevojcica-i-djecaka-sa-autizmom","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/razlika-u-mozgu-djevojcica-i-djecaka-sa-autizmom\/","title":{"rendered":"Razlika u mozgu djevoj\u010dica i dje\u010daka sa autizmom"},"content":{"rendered":"\n<p>Prema <a href=\"https:\/\/med.stanford.edu\/news\/all-news\/2022\/02\/autism-brain-sex-differences.html\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">novom istra\u017eivanju<\/a> koje nam dolazi sa Sveu\u010dili\u0161ta Stanford, izgleda da se organizacija mozga razlikuje kod dje\u010daka i djevoj\u010dica s autizmom.<\/p>\n\n\n\n<p>Navedene razlike su specifi\u010dne za djecu oboljelu od autizma te nisu prona\u0111ene u mozgu s normalnim razvojem. Istra\u017eivanje poma\u017ee objasniti razlike simptoma koji su pojavljuju me\u0111u spolovima te olak\u0161ati dijagnozu autizma kod djevoj\u010dica.<\/p>\n\n\n\n<p>Autizam je razvojni poreme\u0107aj sa \u0161irokim spektrom ozbiljnosti poreme\u0107aja. Djeca koju ova bolest poga\u0111a imaju socijalne i komunikacijske nedostatke, te pokazuju smanjen interes. Izvorni opis autizma datira iz 1943. godine i bio je pristran prema mu\u0161kim pacijentima. Poreme\u0107aj je dijagnosticiran kod dje\u010daka \u010detiri puta \u010de\u0161\u0107e nego kod djevoj\u010dica te se ve\u0107ina istra\u017eivanja fokusirala na dje\u010dake.<\/p>\n\n\n\n<p>Izgleda da djevoj\u010dice puno bolje kamufliraju simptome \u0161to ote\u017eava postavljanje dijagnoze. Jedno od obilje\u017eja autizma je ponavljano pona\u0161anje. Kod djevoj\u010dica se takav oblik pona\u0161anja manje istje\u010de nego li kod dje\u010daka zbog \u010dega se i dijagnoza u pravilu kasnije postavlja. S obzirom da tretmani autizma najbolje djeluju tijekom pred\u0161kolskih godina kada se razvijaju motori\u010dki i jezi\u010dni centri mozga, rano postavljanje dijagnoze je klju\u010dno.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\" id=\"nove-statisticke-metode\">Nove statisti\u010dke metode<\/h2>\n\n\n\n<p>Studija je koristila magnetsku rezonancu za promatranje strukture mozga. U studiju je bilo uklju\u010deno 773 djece s autizmom, od kojih je 637 dje\u010daka i 136 djevoj\u010dica. Prevlast dje\u010daka u bazama podataka je predstavljala matemati\u010dki izazov: standardne statisti\u010dke metode koje se koriste za pronala\u017eenje razlika izme\u0111u skupina zahtijevaju da grupe budu otprilike jednake veli\u010dine.<\/p>\n\n\n\n<p>Upravo na istom Sveu\u010dili\u0161tu su znanstvenici i razvili statisti\u010dke metode koje se mogu koristiti upravo za analiziranje ovakvih podataka.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\" id=\"sto-se-razlikovalo\">\u0160to se razlikovalo?<\/h2>\n\n\n\n<p>Tradicionalne metode ra\u010dunanja nisu mogle na MR-u razlikovati mu\u0161ki i \u017eenski mozak, dok ih je nova metoda razlikovala s to\u010dno\u0161\u0107u od 86%. Osim toga, istra\u017eiva\u010dki tim je primijenio ovaj algoritam i za usporedbu gotovo 1000 MR snimaka mozga kod tipi\u010dnog razvoja. Algoritam nije u ovom slu\u010daju mogao razlikovati mozak dje\u010daka i djevoj\u010dica. To je dokaz da su prona\u0111ene razlike u mozgu dje\u010daka i djevoj\u010dica specifi\u010dne za algoritam.<\/p>\n\n\n\n<p>Uzev\u0161i sve u obzir, znanstvenici se nadaju da \u0107e se ova otkri\u0107a primijeniti u klini\u010dkoj praksi kako bi se \u0161to ranije dijagnosticirao autizam i <a href=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/uskoro-prvi-lijek-za-autizam\/\">pravovaljano lije\u010dio<\/a>.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Prema novom istra\u017eivanju koje nam dolazi sa Sveu\u010dili\u0161ta Stanford, izgleda da se organizacija mozga razlikuje kod dje\u010daka i djevoj\u010dica s autizmom. Navedene razlike su specifi\u010dne za djecu oboljelu od autizma te nisu prona\u0111ene u mozgu s normalnim razvojem. Istra\u017eivanje poma\u017ee objasniti razlike simptoma koji su pojavljuju me\u0111u spolovima te olak\u0161ati dijagnozu autizma kod djevoj\u010dica. Autizam [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21065227,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16327],"tags":[16913,23117,23116,23115],"class_list":["post-21061690","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zdravlje-i-medicina","tag-autizam","tag-djecaci","tag-djevojcice","tag-grada-mozga"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21061690","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21061690"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21061690\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21065228,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21061690\/revisions\/21065228"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21065227"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21061690"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21061690"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21061690"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}