{"id":21065253,"date":"2022-04-03T20:42:48","date_gmt":"2022-04-03T18:42:48","guid":{"rendered":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/?p=21065253"},"modified":"2022-04-03T20:53:17","modified_gmt":"2022-04-03T18:53:17","slug":"nove-skupine-stanica-koje-sudjeluju-u-prisjecanju","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/nove-skupine-stanica-koje-sudjeluju-u-prisjecanju\/","title":{"rendered":"Nove skupine stanica koje sudjeluju u prisje\u0107anju"},"content":{"rendered":"\n<p>Znanstvenici su uspjeli identificirati dvije vrste stanica koje su zaslu\u017ene za organiziranje sje\u0107anja na temelju toga kada su se dogodila. Ovo saznanje pobolj\u0161ava na\u0161e razumijevanje na\u010dina na koji se na\u0161a sje\u0107anja formiraju. Osim toga, ovo, kao i mnoga novija istra\u017eivanja doprinosi razumijevanju kako nastaju poreme\u0107aji pam\u0107enja kod Alzheimerove bolesti. Istra\u017eivanje je objavljeno u \u010dasopisu <em>Nature Neuroscience<\/em>.<\/p>\n\n\n\n<p>Ovakav princip istra\u017eivanja se ina\u010de ne primjenjuje na ljudima. Tj, do sada se primjenjivao isklju\u010divo na glodavcima i majmunima jer se izravno snimaju neuroni koji generiraju misli. Ovo istra\u017eivanje je zapo\u010delo jedim jednostavnim pitanjem: kako na\u0161 mozak formira i organizira sje\u0107anja? Razna istra\u017eivanja su ve\u0107 dokazala da ljudi razli\u010dite trenutke pamte kao razli\u010dito sje\u0107anje. U va\u0161em sje\u0107anju to\u010dno razlikujete \u0161to ste jeli za doru\u010dak, a \u0161to za ru\u010dak, i to su dva razli\u010dita sje\u0107anja. No postavlja se pitanje, gdje je to\u010dno granica gdje zavr\u0161ava jedno sje\u0107anje, a zapo\u010dinje drugo.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\" id=\"h-tko-je-bio-ukljucen-u-istrazivanje\">Tko je bio uklju\u010den u istra\u017eivanje?<\/h2>\n\n\n\n<p>U istra\u017eivanje je bilo uklju\u010deno 20 pacijenata koji su bili podvrgnuti intrakranijalnom snimanju mo\u017edane aktivnosti. Radi se o pacijentima sa refraktornom (na lijekove neosjetljivom) epilepsijom koji su se lije\u010dili kirur\u0161ki. Tijekom operacije, pacijentima bi se prikazivali filmski isje\u010dci koji su sadr\u017eavali razli\u010dite vrste \u201ekognitivnih granica\u201c, pi\u0161e <em><a href=\"https:\/\/www.sciencealert.com\/neuroscientists-find-two-types-of-brain-cells-that-help-us-make-memories\/amp\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">Science Alert<\/a><\/em>. <\/p>\n\n\n\n<p>Imamo vi\u0161e tipova kognitivnih granica. Npr. video sa \u201emekom granicom\u201c sadr\u017eava scenu koja zatim prelazi u drugu scenu koja nastavlja istu pri\u010du. Najjednostavnije je zamisliti gledanje nogometne utakmice. S druge strane, \u201etvrda granica\u201c ima o\u0161triji prijelaz izme\u0111u scena. To mo\u017eete zamisliti kao kada zapo\u010dnu reklame tijekom utakmice pa vam je sasvim jasno da se radi o totalno druga\u010dijim scenama.<\/p>\n\n\n\n<p>Prilikom snimanja, primije\u0107ena je aktivnost dvije skupine stanica. Prva skupina, nazvana \u201egrani\u010dna skupina\u201c postajala bi aktivnija i na meke i na tvrde granice. S druge strane, druga skupina, nazvana \u201estanice doga\u0111aja\u201c bi postajala aktivnija samo prilikom tvrdih granica. Postavljena je teorija da se nova sje\u0107anja stvaraju samo prilikom aktivacije obje skupine stanica, \u0161to se doga\u0111a samo u slu\u010daju postojanja tvrdih granica.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Znanstvenici su uspjeli identificirati dvije vrste stanica koje su zaslu\u017ene za organiziranje sje\u0107anja na temelju toga kada su se dogodila. Ovo saznanje pobolj\u0161ava na\u0161e razumijevanje na\u010dina na koji se na\u0161a sje\u0107anja formiraju. Osim toga, ovo, kao i mnoga novija istra\u017eivanja doprinosi razumijevanju kako nastaju poreme\u0107aji pam\u0107enja kod Alzheimerove bolesti. Istra\u017eivanje je objavljeno u \u010dasopisu Nature [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21065403,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16366],"tags":[23125,23124,17766,22024],"class_list":["post-21065253","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-neuroznanost","tag-kognitivne-granice","tag-prisjecanje","tag-stanice","tag-znanstvenici"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21065253","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21065253"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21065253\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21065406,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21065253\/revisions\/21065406"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21065403"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21065253"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21065253"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21065253"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}