navedeno istra\u017eivanje<\/a> i otkri\u0107e nije temeljeno na ljudskim stanicama, nego na mi\u0161jim stanicama. Bez obzira na to, radi se o revolucionarnom otkri\u0107u. Uz to, tehnika se pokazala relativno sigurnom za mi\u0161eve.<\/p>\n\n\n\nKako starimo mi, tako stare i stanice u na\u0161em tijelu. Svaka stanica u sebi ima svoj molekularni sat te se lako razlikuju stare stanice od onih mla\u0111ih. Kod ostarjelih stanica mo\u017eemo prona\u0107i razne epigeneti\u010dke markere na DNA koje ukazuju na to da je stanica stara. Dodavanjem grupe molekula (zvane \u201eYamanaka faktori\u201c) se DNA mo\u017ee \u201eo\u010distiti\u201c od navedenih epigeneti\u010dkih markera. Na taj na\u010din staru stanicu mo\u017eemo vratiti u njen mati\u010dni oblik.<\/p>\n\n\n\n
Ovo saznanje \u0107e sigurno imati prostora i u medicini \u010dovjeka. Osim \u0161to \u0107e vjerojatno rije\u0161iti odre\u0111ene bolesti povezane sa starenjem, moglo bi se koristiti i za obnavljanje tkiva u regeneracijskoj medicini.<\/p>\n\n\n\n
Yamanaki faktori su dodu\u0161e ve\u0107 poznati par godina. Preciznije, otkriveni su 2016. godine. Tada su autori istra\u017eivanja navodili da bi se faktori mogli koristiti za usporavanje starenja kod mi\u0161eva i kako bi pobolj\u0161ali funkciju raznih tkiva, poput srca, mozga, \u017eivaca i sli\u010dno.<\/p>\n\n\n\n
Kako su proveli istra\u017eivanje?<\/h2>\n\n\n\n
Prije nego \u0161to su zapo\u010deli s primjenom faktora, mi\u0161eve su podijelili u nekoliko skupina. Prva skupina je primala redovite doze faktora od trenutka kada su bili stari 15 mjeseci do 22. mjeseca (to je ekvivalentno \u010dovjeku od 50 do 70 godina). Druga skupina je faktore dobivala od 12 do 22. mjeseca (za \u010dovjeka to je od 35 godine do 70. godine). Tre\u0107a skupina je dobivala faktore samo mjesec dana kada su imali 25 mjeseci (kao \u010dovjek od 80 godina).<\/p>\n\n\n\n
Rezultati su bili zapanjuju\u0107i. Ne samo da su uspjeli zaustaviti starenje, nego su obrnuli njegov u\u010dinak. \u017divotinje koje su primale terapiju su vi\u0161e nalikovale mla\u0111im \u017eivotinjama nego li kontrolnoj skupini. I bubrezi i ko\u017ea nisu pokazivali zna\u010dajnije znakove starenja. Prilikom ozlijede ko\u017ee, ona bi se regenerirala brzinom kao i kod mladih mi\u0161eva. Tako\u0111er, kod niti jedne skupine nije otkriven tumor.<\/p>\n\n\n\n
Ovakvi pozitivni u\u010dinci su otkriveni kod \u017eivotinja lije\u010denih sedam ili deset mjeseci faktorima. Skupina koja je terapiju primala samo mjesec dana nije pokazala zna\u010dajniji napredak. Iako je ovakav oblik istra\u017eivanja daleko od testiranja na ljudima, kroz nekoliko desetlje\u0107a mo\u017eemo o\u010dekivati i takav pomak.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Starenje je proces prema kojemu mnogi ljudi imaju negativne konotacije. I s pravom, starenje donosi slabljenje organizma i pojavu bolesti. Kosti slabe, mi\u0161i\u0107i atrofiraju, pove\u0107ava se rizik od kardiovaskularnih bolest i raka itd. \u010covjek ve\u0107 dugo poku\u0161ava otkriti lijek koji bi zaustavio starenje. Izgleda da je jedna grupa znanstvenika upravo u tome uspjela. Dodu\u0161e, navedeno […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21065334,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16347],"tags":[18525,18516,19149,23144,22024],"class_list":["post-21065268","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-genetika","tag-genetika","tag-istrazivanje","tag-starenje","tag-yamanaka-faktori","tag-znanstvenici"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21065268","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21065268"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21065268\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21065335,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21065268\/revisions\/21065335"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21065334"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21065268"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21065268"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21065268"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}