{"id":21065274,"date":"2022-03-19T15:51:33","date_gmt":"2022-03-19T14:51:33","guid":{"rendered":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/?p=21065274"},"modified":"2022-03-19T15:52:03","modified_gmt":"2022-03-19T14:52:03","slug":"studenti-otkrili-gene-koji-se-nalaze-iskljucivo-kod-covjeka","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/studenti-otkrili-gene-koji-se-nalaze-iskljucivo-kod-covjeka\/","title":{"rendered":"Studenti otkrili gene koji se nalaze isklju\u010divo kod \u010dovjeka"},"content":{"rendered":"\n<p>Tim studenata s <em>John Jay College of Criminal Justice<\/em> je <a href=\"https:\/\/www.jjay.cuny.edu\/news\/search-source-our-evolutionary-distinctiveness-john-jay-college-student-researchers-discover\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">otkrio ljuske mRNA gene<\/a> koji se ne nalaze kod niti jednog drugog primata. Ovi geni bi mogli igrati va\u017enu ulogu u jedinstvenoj evoluciji ljudske vrste. Geni se nalaze na kromosomu 21 te sadr\u017eavaju najmanje tri obitelji mikroRNA.<\/p>\n\n\n\n<p>Tim je koristio alate za uskla\u0111ivanje genoma te su uspore\u0111ivali najnovije nacrte genoma \u010dovjeka i \u010dimpanze. Cilj je bio prona\u0107i genetske elemente jedinstvene za ljudsku vrstu. Odlu\u010dili su se po\u010deti od najmanjeg kromosoma, kromosoma 21. Bili su iznena\u0111eni kad su ve\u0107 na prvom kromosomu prona\u0161li jedinstvenu regiju, nazvanu 21p11.<\/p>\n\n\n\n<p>Kromosom 21 ima svoj dugi i kratki krak. Izgleda da se dugi krak kromosoma dobro poklapa s onim krakom kod drugih vrsta majmuna. S druge strane, kratki krak je slabo uskla\u0111en, \u0161to sugerira da se radi o dijelu kromosoma koji je nedavno \u201eodstupio\u201c od na\u0161ih bliskih ro\u0111aka.<\/p>\n\n\n\n<p>Nadalje, analizirali su prapovijesne ljudske genome te su utvrdili da su navedene promjene genoma prethodile divergenciji neandertalaca i modernih ljudi. Prona\u0111eni geni ne pokazuju zna\u010dajne varijacije unutar moderne ljudske populacije. Predstavljena je teorija da su ti geni nastali u vrijeme podjele loza \u010dimpanzi i \u010dovjeka, \u0161to je bilo negdje prije sedam milijuna godina.<\/p>\n\n\n\n<p>Osim toga, pomo\u0107u raznih ra\u010dunalnih alata, s velikim stupnjem vjerojatnosti je potvr\u0111eno da su genski ciljevi navedenih miRNA povezani s embrionalnim razvojem. Ti geni su prona\u0111eni u cijelom tijelu, \u0161to sugerira da su vjerojatno imali ve\u0107u ulogu prilikom embrionalnog razvoja nego li u odrasloj dobi.<\/p>\n\n\n\n<p>Iako dijelimo 99% na\u0161ih DNA sekvenci sa \u010dimpanzama, radi se o dva izrazito razli\u010dita organizma. Upravo to je klju\u010dan razlog za\u0161to prona\u0107i svaki gen koji se nalazi kod \u010dovjeka, a ne i kod \u010dimpanze. Upravo taj mali dio na\u0161eg genoma je zaslu\u017ean za to za\u0161to smo ovakvi kakvi jesmo.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Tim studenata s John Jay College of Criminal Justice je otkrio ljuske mRNA gene koji se ne nalaze kod niti jednog drugog primata. Ovi geni bi mogli igrati va\u017enu ulogu u jedinstvenoj evoluciji ljudske vrste. Geni se nalaze na kromosomu 21 te sadr\u017eavaju najmanje tri obitelji mikroRNA. Tim je koristio alate za uskla\u0111ivanje genoma te [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21065355,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16347],"tags":[16703,18525,17036,22300,18516,23151,23076],"class_list":["post-21065274","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-genetika","tag-covjek","tag-genetika","tag-geni","tag-istrazivaci","tag-istrazivanje","tag-primati","tag-studenti"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21065274","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21065274"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21065274\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21065356,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21065274\/revisions\/21065356"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21065355"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21065274"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21065274"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21065274"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}