{"id":21065278,"date":"2022-03-29T13:21:34","date_gmt":"2022-03-29T11:21:34","guid":{"rendered":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/?p=21065278"},"modified":"2022-03-29T13:23:47","modified_gmt":"2022-03-29T11:23:47","slug":"nove-spoznaje-o-popravku-dna","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/nove-spoznaje-o-popravku-dna\/","title":{"rendered":"Nove spoznaje o popravku DNA"},"content":{"rendered":"\n<p>Znanstvenici s Medicinskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Floridi <a href=\"https:\/\/cancer.ufl.edu\/research\/research-programs\/moo-program\/dna-repair-working-group\/\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">dolaze do novog otkri\u0107a<\/a> koje bi moglo promijeniti na\u010din razumijevanja kako funkcionira proces popravka DNA. Ove nove spoznaje mogle bi biti klju\u010dne u osmi\u0161ljavanju novih kemoterapijskih tretmana.<\/p>\n\n\n\n<p>Jo\u0161 od prije znamo kako na\u0161 DNA ima sposobnost samopopravljanja, no ta spoznaja je i dalje relativno neistra\u017eena. Znamo da stanice imaju mogu\u0107nost popravka raznim mehanizmima koji su uklju\u010deni u razli\u010ditim fazama \u017eivotnog ciklusa stanice. Jedna metoda popravka (ekscizija baza) uklju\u010duje otklanjanje o\u0161te\u0107enog materijala, te zamjenu novim ispravnim DNA kako bi se ispunila praznina.<\/p>\n\n\n\n<p>Navedena metoda popravka se bazira na djelovanju enzima iz obitelji polimeraza. Radi se o proteinu koji ima mogu\u0107nost stvaranja novog DNA i pokretanje reakcije \u201e\u010di\u0161\u0107enja\u201c o\u0161te\u0107enog DNA. Prou\u010davanjem ovog enzima znanstvenici su do\u0161li do zaklju\u010dka da je ovaj enzim u prirodnom stanju povezan s DNA i ima opciju stvaranja novog genetskog materijala 17 puta ve\u0107om brzinom nego li kad je enzim odvojen od DNA.<\/p>\n\n\n\n<p>Ovo istra\u017eivanje \u0107e pobolj\u0161ati na\u0161e razumijevanje stani\u010dne genomske stabilnosti, u\u010dinkovitosti lijekova i rezistencije povezane s kemoterapijom.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\" id=\"h-u-koje-svrhe-nam-koristi-ova-spoznaja\">U koje svrhe nam koristi ova spoznaja?<\/h2>\n\n\n\n<p>Stanice raka se repliciraju velikom brzinom, a njihova DNA ima velika o\u0161te\u0107enja. Kada primijenimo kemoterapiju (lijekove protiv raka), taj DNA u stanicama raka \u0107e biti dodatno o\u0161te\u0107en. Ako te stanice ne mogu dovoljno brzo popraviti nova o\u0161te\u0107enja, umrijet \u0107e. U suprotnom, stanice isprave novonastale gre\u0161ke i nastavljaju s dijeljenjem.<\/p>\n\n\n\n<p>Daljnja istra\u017eivanja su usmjerena u pronalazak alternativnih puteva kako se stanica mo\u017ee popraviti. No, sada kada znamo kako sami enzimi koji popravljaju DNA funkcioniraju, daljnja istra\u017eivanja \u0107e biti usmjerena i prema tome kako ih uti\u0161ati. To u teoriji zna\u010di da bi se budu\u0107i kemoterapijski lijekovi mogli bazirati na tome da odvajaju polimerazu od DNA \u0161to uvelike usporava popravak DNA. Dolazimo do jasne ra\u010dunice, nema popravka, nema stanice i rak je izlije\u010den.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Znanstvenici s Medicinskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Floridi dolaze do novog otkri\u0107a koje bi moglo promijeniti na\u010din razumijevanja kako funkcionira proces popravka DNA. Ove nove spoznaje mogle bi biti klju\u010dne u osmi\u0161ljavanju novih kemoterapijskih tretmana. Jo\u0161 od prije znamo kako na\u0161 DNA ima sposobnost samopopravljanja, no ta spoznaja je i dalje relativno neistra\u017eena. Znamo da stanice [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21065386,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16326],"tags":[],"class_list":["post-21065278","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-biologija"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21065278","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21065278"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21065278\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21065388,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21065278\/revisions\/21065388"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21065386"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21065278"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21065278"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21065278"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}