{"id":21065295,"date":"2022-03-22T11:58:09","date_gmt":"2022-03-22T10:58:09","guid":{"rendered":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/?p=21065295"},"modified":"2022-03-22T11:58:31","modified_gmt":"2022-03-22T10:58:31","slug":"nove-spoznaje-o-mrna-i-njenim-modifikacijama","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/nove-spoznaje-o-mrna-i-njenim-modifikacijama\/","title":{"rendered":"Nove spoznaje o mRNA i njenim modifikacijama"},"content":{"rendered":"\n<p>Znanstvenici sa <a href=\"https:\/\/www.birmingham.ac.uk\/index.aspx\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">Sveu\u010dili\u0161ta u Birminghamu<\/a> nam donose nove spoznaje o skupu modifikacija koje se nalaze na po\u010detku mRNA. mRNA (<em>messenger RNA<\/em>) u na\u0161em organizmu slu\u017ei za proizvodnju proteina. Na po\u010detku lanca tog mRNA se nalazi posebna struktura nazvana kapa. Ta struktura je dugi niz godina ostala relativno neistra\u017eena. Znamo da ima dvije funkcije. Prva je da \u0161titi mRNA od razgradnje, a druga funkcija joj je da igra va\u017enu ulogu u na\u010dinu na koji mRNA proizvodi proteine. &nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Osim kapice, na po\u010detku lanca mRNA se mo\u017ee pojaviti nekoliko nukleotida koji nose dodatke nazvane metilacijama (metilirani nukleotidi). Takvi nukleotidi se javljaju kod \u017eivotinja, kao i kod nekih parazita poput SARS virusa i tripanosoma. Svrha tih nukleotida dugo je bila nepoznata.<\/p>\n\n\n\n<p>Ovakva modifikacija mRNA je poznata vi\u0161e od 45 godina, ali njen u\u010dinak na funkciju mRNA nije nikad u potpunosti shva\u0107en. Razlog neshva\u0107anja le\u017ei u tome \u0161to znanstvenici nisu uspjeli pokazati \u0161to se doga\u0111a kada se ta metilacija ukloni.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\" id=\"h-sto-se-dogada-kada-se-ukloni-modifikacija-mrna\">\u0160to se doga\u0111a kada se ukloni modifikacija mRNA?<\/h2>\n\n\n\n<p>Ova studija je objavljena u presti\u017enom \u010dasopisu <em>Nature Communications<\/em>. Na njoj su sudjelovali brojni znanstvenici sa presti\u017enih sveu\u010dili\u0161ta, poput Birminghama, Oxforda, Nottinghama itd. Oni su uspjeli stvoriti nokaut model na vo\u0107nim mu\u0161icama (<em>Drosophila melanogaster<\/em>). To zna\u010di da su uspjeli prikazati \u0161to se doga\u0111a kada mu\u0161ice nemaju dva enzima koja su potrebna za metilaciju nukleotida.<\/p>\n\n\n\n<p>Otkrili su da su muhe i dalje mogle bez problema pre\u017eivjeti, no da se javio promijenjen obrazac pona\u0161anja. Naime, mu\u0161ice nisu bile sposobne nau\u010diti sustav nagra\u0111ivanja, poput povezivanja mirisa sa \u0161e\u0107erom. Ekvivalent kod ljudi bi bio kao da odete kod bake na ru\u010dak, prilikom ulaska u ku\u0107u osje\u0107ate miris sarme, ali niste sposobni povezati taj miris upravo sa sarmom.<\/p>\n\n\n\n<p>Ova studija pokazuje da modifikacije mRNA igraju va\u017enu ulogu za normalno funkcioniranje mozga. Iako bez takvih modifikacija mo\u017eemo pre\u017eivjeti, one su klju\u010dne da bi bili ono \u0161to jesmo.<\/p>\n\n\n\n<p>Tako\u0111er, daljnja istra\u017eivanja \u0107e se usmjeriti prema boljem razumijevanju ovih modifikacija kod virusa.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Znanstvenici sa Sveu\u010dili\u0161ta u Birminghamu nam donose nove spoznaje o skupu modifikacija koje se nalaze na po\u010detku mRNA. mRNA (messenger RNA) u na\u0161em organizmu slu\u017ei za proizvodnju proteina. Na po\u010detku lanca tog mRNA se nalazi posebna struktura nazvana kapa. Ta struktura je dugi niz godina ostala relativno neistra\u017eena. Znamo da ima dvije funkcije. Prva je [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21065364,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16326],"tags":[17484,18525,18516,23138,23137,22024],"class_list":["post-21065295","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-biologija","tag-biologija-2","tag-genetika","tag-istrazivanje","tag-modifikacije","tag-mrna","tag-znanstvenici"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21065295","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21065295"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21065295\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21065366,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21065295\/revisions\/21065366"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21065364"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21065295"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21065295"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21065295"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}